"Mjere racionalizacije dovele su sustav na donju razinu održivosti i više se ne mogu doživjeti neugodna iznenađenja u smislu prekida opskrbe", rekao je Hebrang na konferenciji za novinare nakon sjednice Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Stabilno poslovanje osigurano je kroz iduće tri godine. Za ovu godinu proračun za zdravstvo povećan je za milijardu kuna, 2006. za 1,2 milijarde kuna i 2007. za 1,3 milijardu kuna.
Od ovogodišnjih milijardu kuna povećanja, 300 milijuna kuna bit će usmjereno na investicije, a 700 milijuna kuna za HZZO.
Hebrangov je cilj da se taj novac ne pretoči u profite proizvođača lijekova, medicinske opreme i hrane već u povećanje plaća zdravstvenim djelatnicima, jer su oni četiri godine zakinuti za dodatke na uvjete rada i godine provedene u službi.
Dodao je da su pri kraju pregovori s predstavnicima svih sindikata, te su na pragu dogovora oko aneksa Kolektivnom ugovoru za liječnike.
Hebrang smatra da je zahtijev Sindikata liječnika da se plaća liječnika specijalista izjednači s plaćom prekršajnog suca opravdan, ali se to ne može ostvariti u godinu dana jer bi to godišnje stajalo 1,4 milijarde kuna.
No, Ministarstvo zdravstva i HZZO predlažu da se dodatak za odgovornost liječnika svake godine poveća za deset posto pa bi kroz šest godina došlo do izjednačavanja plaća.
Hebrang naglašava da se materijalni izdaci za iduću godinu moraju dalje smanjivati. Tako se izdatke "na svemu što ne treba pacijentima" planira smanjiti za 300 do 400 milijuna kuna.
Najavio je i nove mjere racionalizacije, poput uvođenja objedinjene javne nabave za hranu i potrošni materijal, čime bi se uštedjelo 10 do 15 posto sredstava.
Cilj je također iduće godine smanjiti rashode za lijekove za 200 do 300 milijuna kuna.
Vezano uz poslovanje bolnica, Hebrang je istaknuo da su bolnice u siječnju trošile 24 posto više od prihoda, no mjerama racionalizacije u prvih je deset mjeseci bolnička potrošnja svedena na razinu 4,9 posto višu od razine prihoda.
Pohvalio je šibensku bolnicu i KBC Rijeku zbog znatno smanjenih troškova poslovanja, a kao najveće potrošače prozvao zagrebačku Kliničku bolnicu Jordanovac te čakovečku i ogulinsku bolnicu.