U priopćenju Ministarstva kaže se da se u izradu novog zakona krenulo zbog nekih nedostataka postojećeg, usklađivanja materije obveznog prava sa smjernicama Europske unije te terminološkog usklađivanja teksta Zakona sa standardom hrvatskog pravnog nazivlja.
U Ministarstvu ističu da su uređenja prava osobnosti te uređenje zakonske zatezne i ugovorne kamate najvažnije novine u općem dijelu Zakona koji sadrži opća pravila koja se primjenjuju na sve obeznopravne odnose. Nacrtom prijedloga tako je propisano da svaka naravna, ali i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. U Ministarstvu ocjenjuju da je takovo uređenje prava osobnosti važno radi nove definicije neimovinske štete koja je sada definirana kao povreda prava osobnosti.
U Ministarstvu smatraju i da će novosti u sustavu određivanja kamata omogućiti "fleksibilni sustav njihova određivanja, te uklanjanje negativnih pojava u praksi". Kažu da se, nakon prezentacije nacrta prijedloga zakona prije dva dana u Vladi, prihvatilo mišljenje stručnjaka Ministarstva financija da eskontna stopa Hrvatske narodne banke u ovom trenutku nema funkciju koju ima u zemljama zapadne Europe, odnosno da nije pokazatelj tržišne vrijednosti novca. Stoga je zaključeno da se prihvati prijedlog Ministarstva pravosuđa da se primjena odredbi o kamatama prema novom zakonu o obveznim odnosima odgodi za dvije godine nakon stupanja zakona na snagu, a u tom bi se razdoblju, kako se očekuje, i eskontna stopa trebala približiti funkciji koju ima u zapadnoj Europi, stoji u priopćenju.
U Ministarstvu pravosuđa pojašnjavaju kako to praktično znači da bi se u tom razdoblju primjenjivao sadašnji Zakon o kamatama koji bi trebalo dopuniti jer taj zakon ne uređuje visinu najviše stope ugovorne kamate između pojedinaca niti način određivanja stope ugovorne kamate kada je kamata ugovorena, ali nije određena stopa i vrijeme dospijeća.