Cvjetko Milanja, jedan od priređivača izabranih djela, ocijenio je kako je Dalibor Cvitan klasik hrvatske književnosti, što potvrđuju i četiri knjige njegovih odabranih radova.
Priređivač Krešimir Nemec istaknuo je kako je objavljivanje Cvitanovih izabranih djela tek skromno vraćanje duga znanosti o književnosti tomu značajnom piscu, čija prava estetska rehabilitacija tek slijedi.
Jer, istaknuo je Nemec, Cvitan se nikada nikomu nije htio dopasti, nije pripadao nikakvom književnom ili nekom drugom klanu, i cijeloga se života borio za pravo na drukčije mišljenje.
Napomenuo je i kako je "Cvitan bio ustrajni borac protiv malograđanskoga životnog stila, duhovne sterilnosti i 'main-streama', koji su mu", kako ga je citirao Nemec, "išli i na živce i na kurje oči".
Osim spomenutoga, Dalibor Cvitan osobito se borio i protiv narcisoidnoga kulta mladosti, salonskoga ljevičarenja, lažnih vrlina, idolatrije i čvrsto ustrajao na stajalištu da su "samotnjaci pravi vitezovi našega neviteškog doba", dodao je. "Biti samotnjak za Cvitana je značilo imati potpuno slobodu govorenja", naglasio je Krešimir Nemec.
Takođe je kazao kako je Dalibor Cvitan, "iako ponekad netolerantan i nedemokratičan, uvijek bio lucidan i dosljedan u obrani svojih stajališta i životnoga gesla - 'Bolje je umrijeti u svojoj autentičnoj nesposobnosti, nego cijeli život živjeti u svojoj neuatentičnoj sposobnosti' ".
Urednica knjige Marijana Rukavina Jurkić zahvalila je Ministarstvu kulture na potpori koju je pružilo izdavanju izabranih djela "tamne zvijezde" hrvatske književnosti, kako je Cvitana nazvao književni kritičar Branimir Donat.
Dalibor Cvitan rođen 1934. u Vodicama. U književnosti se pojavljuje 1957. zbirkom pjesama "Posljednji kupač" koju kritika smatra neuobičajeno zrelim prvijencem.
Za života objavio je još nekoliko knjiga stihova i romana, eseja, kritika, feljtona i drama. Umro je u Zagrebu 1993.