Siva ekonomija u Hrvatskoj zapošljava oko sto tisuća osoba, a država zbog toga, po procjenama, godišnje gubi od oko sedam milijardi kuna.
Najčešći oblici sive ekonomije u Hrvatskoj su prodaja robe i rad na crno, fiktivno poslovanje, ilegalni granični prijelazi te izbjegavanje plaćanja poreza i drugih davanja.
Razvoju sive ekonomije, smatra Vlada, pridonosi sporo procesuiranje prekršajnih ili kaznenih prijava, nedovoljna koordinacija tijela državne uprave, niska razina poreznog morala, neučinkovitost pravosuđa te nerazvijen sustav stimulativnih mjera za obavljanje djelatnosti i zapošljavanja u skladu s propisima.
U planu mjera, podijeljenih na kratkoročne i dugoročne, Vlada posebno ističe potrebu učinkovitog i pravovremenog djelovanja sudstva. Tako se predlaže ukidanje zastare kod prekršaja koji se odnose na bilo koji oblik neovlaštenog obavljanja djelatnosti, rada i zapošljavanja te prodaju roba i usluga koje nisu evidentirane u poslovnim knjigama i računima.
Planira se i uvođenje diskretnih kontrola rada graničnih veterinarskih inspektora jer je praksa pokazala da se uzduž "meke" granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine odvija neevidentirana trgovina životinjama i prehrambenim proizvodima.
Radi učinkovitog ubiranja posebnih poreza, kao što su oni na alkohol, pivo, kavu duhanske proizvode, naftne derivate, predviđa se osnivanje posebne službe, dok se kod velikih poreznih obveznika predlaže utvrđivanje porezne osnovice putem indirektnih metoda i to onda kada prijavljeni porez nije razmjeran stečenoj imovini i izdacima poreznog obveznika.
Sivoj ekonomiji u turizmu Vlada se, uz ostalo, namjerava suprotstaviti primjenom novog Pomorskog zakonika i pojačanim inspekcijskim nadzorom iznajmljivača. Tako se najavljuje da će novi pomorski zakonik onemogućiti nelegalni strani čarter plovila, koji će biti dopušten samo plovilima registriranima u Hrvatskoj. Zakonom o turističkoj djelatnosti, stoji među mjerama za suzbijanje sive ekonomije, bit će dane veće ovlasti gospodarskim inspektorima za nadzor nad iznajmljivanim objektima, a predlažu se i novine u Zakonu o porezu na dohodak koje donose oporezivanje paušalnog dohotka po krevetu.
Velike ovlasti trebale bi biti dane i inspektorima rada koji će, po programu usvojenih mjera, biti ovlašteni zatvoriti tvrtke i do 60 dana, zateknu li u njima radnike na crno. Te ovlasti, po najavama Vlade, bit će dane inspektorima na temelju izmjena Zakona o državnom inspektoratu, a za njima će moći posegnuti otkriju li domaće neprijavljene radnike ili strane radnike bez radne dozvole te zaposlene radnike koji nisu prijavljeni u mirovinski i zdravstveni fond.
Vlada istodobno planira ponovno osnovati financijsku policiju, (ukinutu 2001.) s osnovnom zadaćom jačanja financijske discipline proračunskih korisnika, i sprječavanja izbjegavanja plaćanja proračunskih prihoda. Predviđa se zapošljavanje 260 službenika i namještenika za čiji rad će tijekom 2005. biti potrebno izdvojiti 38 milijuna kuna. Vlada očekuje da će financijska policija smanjiti poreznu utaju i to posebno u području posebnih poreza. Vladine analize, naime, govore da je ostvarivanje proračunskih prihoda u tom području kontinuirano ispod očekivanog, a na tržištu se povećava broj proizvoda koji se posebno oporezuju. Stoga Vlada ocjenjuje da se velik broj proizvoda koji se oporezuju posebnim porezom nalazi svakodnevno na crnom tržištu kao roba bez urednog podrijetla o proizvodnji i nabavi.