Pitanje određivanje granica između Slovenije i Hrvatske potiče još od trenutka raspada Jugoslavije i odnosi se poglavito na područje Piranskog zaljeva, piše Equilibri.net, a rješenja koja je nudila dosadašnja slovenska vlada, kojima se predviđalo i uključivanje Europske unije i Visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, nisu uspjela zaključiti spor u kojem se dvije države kreću "u rasponu od dijaloga do nepopustljivosti".
Sve to, međutim, napominje se u analizi, ima samo ograničeni utjecaj na stvarne odnose dvije zemlje s obzirom da je Hrvatska glavno tržište za izvoz slovenske robe dok je interes Hrvatske imati stabilne odnose sa svojim susjedima s obzirom na njenu kandidaturu za članstvo u EU-u.
Listopadski izbori u Sloveniji mogu se čitati i kao zaključenje puta tijekom kojeg je država ostvarila članstvo u EU-u, oko čega je postojao politički koncenzus najvećeg dijela slovenskih političkih snaga, i početak razdoblja zrelijeg političkog života za kojeg su se slovenski glasači izjasnili spremnim, tumači Equilbri.net i zaključuje: "Glavna zadaća vlade bit će nalaženje rješenja s Hrvatskom glede pitanja granica između dvije države a to bi moglo dovesti i do nepopularnih odluka za koje će trebati i potpora manjine kako bi bile provedene".