Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt rekla je da se "javna bilježnička služba u proteklih deset godina izgradila u samostalnu, neovisnu, stabilnu pravosudnu ustanovu i važnu kariku pravosudnog sustava bez koje se normalno funkciniranje pravosuđa danas ne može ni zamisliti".
Napomenula je da su javnim bilježnicima od početne uloge ovjeravanja potpisa povjerene nove ovlasti iz područja ostavinskog, ovršnog i trgovačkog prava.
Ministarstvo pravosuđa, rekla je Škare Ožbolt, promatra javne bilježnike, ne samo kao sudionike pravosuđa u širem smislu, nego i kao važne nositelje reforme pravosuđa koji pridonose rasterećivanju sudova i povećanju učinkovitosti pravosuđa.
Dodala je kako je rad javnih bilježnika potvrdio da su oni opravdali povjerenje koje im je zakonodavac iskazao. Zbog onih brojnih slučajeva nepravilnosti, Ministarstvo će povećati napore kako bi ih se što brže uklonilo, rekla je Škare Ožbolt.
Predsjednik HJK-a Ante Ilić rekao je da se u proteklih deset godina rada javno bilježništvo afirmiralo kao javna služba kojoj je prvenstveni cilj jačanje pravne sigurnosti.
Uz to, ta je služba, u kojoj rade 252 bilježnika, znatno pridonijela i rasterećivanju pravosuđa. Tako od lani, na temelju Zakona o nasljeđivanju, općinski sudovi povjeravaju vođenje ostavinskih postupaka javnim bilježnicima, dodao je.
Svečanosti su nazočni bili i predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić, predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić te predstavnici njemačke, slovačke, slovenske i makedonske notarske komore. Svoj dolazak najavio je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, ali ga je otkazao u poslijepodnevnim satima.
Na skupu su dodijeljene plakete za izuzetan doprinos razvoju javnobilježničke službe u Hrvatskoj predsjedniku Vrhovnog suda Ivici Crniću, predsjedniku Austrijske notarske komore Klausu Woschnacku i notaru iz Italije Vittoriu di Cagunu.