U skladištima vukovarskog "Veleprometa" srpski je agresor još sredinom rujna 1991. otvorio logor u koji su, nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991., dovođeni zarobljeni hrvatski branitelji i civili.
Prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, u danima nakon sloma vukovarske obrane u "Veleprometu" je bilo zatočeno oko 10.000 osoba, među kojima je bilo i djece.
U spomen žrtvama s "Veleprometa" položeni su vijenci i zapaljene svijeće podno spomen-ploče na jednom od skladišta u kojima su bili zatočeni vukovarski branitelji i civili.
O zatočenju u "Veleprometu" okupljenima su svjedočili bivši logoraš s "Veleprometa" Drago Jelić i vukovarski župnik fra Slavko Antunović koji je vodio i molitvu za poginule i nestale.
U sudskom postupku na Županijskom sudu u Vukovaru 2000. godine zbog zločina počinjenih u "Veleprometu" krivima je proglašeno 11 osoba koje su osuđene na zatvorske kazne u rasponu od tri godine i šest mjeseci do 20 godina. Prvooptuženi i jedini dostupan hrvatskom pravosuđu u tom postupku bio je Stevan Curnić koji je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju 15 godina.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je i počast žrtvama stradalima 20. studenoga 1991. na Ovčari nedaleko od Vukovara.
Nakon što su 18. studenoga u Vukovar ušli pripadnici bivše "JNA" i srpskih paravojnih postrojba, dva dana kasnije, 20. studenoga, iz vukovarske bolnice odvedena je 261 osoba od kojih je 200 ekshumirano 1996. godine iz masovne grobnice na Ovčari. Preostala 61 osoba još uvijek se nalazi na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata.
Zbog sumnje da su počinili ratni zločin na Ovčari, na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu u tijeku je sudski postupak protiv 17 osoba.
Za sve poginule i nestale u srpskoj agresiji na Vukovar misu zadušnicu u crkvi Kraljice mučenika, predvodio je msgr. Stjepan Karelić.
Procjenjuje se kako je u srpskoj agresiji na Vukovar poginulo najmanje 1500 hrvatskih branitelja i civila, a nekoliko tisuća osoba je ranjeno.