Iz projekcija proračuna za 2006. odnosno 2007. vidljiv je stalan rast iznosa poticaja koje planira osigurati država. Tako se za 2006. za poticanje stambene štednje planira nešto više od 310 milijuna kuna, a godinu kasnije bi taj iznos bio povećan 34,3 posto, na 416 milijuna kuna.
Još su veći skokovi predviđeni kod poticanja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova. Sredstava za 2005. godinu kasnije bi se trebala više nego udvostručiti i trebala bi iznositi 23,3 milijuna kuna, da bi za 2007. bilo planirano osiguranje 41,3 milijuna kuna takvih poticaja.
Razlog takvom rastu vidljiv je i iz podataka Agencije za nadzor mirovinskih fondova (Hagena), po kojima je u sustav dobrovoljne mirovinske štednje učlanjeno (u otvorene mirovinske fondove) tek 19.707 članova, a neto imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosi 66,86 milijuna kuna.
U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje za sada djeluju četiri otvorena dobrovoljna mirovinska fonda - AZ benefit i AZ profit, fond Croatia osiguranja te Raiffeisena. U posljednje je vrijeme stvoreno više zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) koji se osnivaju u jednoj tvrtki, za neku djelatnost i sl. To tržište trenutno čine ZDMF Croatia osiguranja, Sindikata pomoraca Hrvatske, Hrvatskog novinarskog društva, RBA ZDMF, AZ VIP ZDMF te zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata.
Proračunska predviđanja govore da se u idućim godinama može očekivati sve veći interes građana za uplatom u tzv. III mirovinski stup.
Članovi stambenih štedionica odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu za svoju štednju dobiti državna poticajna sredstva (DPS) u iznosu od po najviše 1250 kuna godišnje.
Ugovore o stambenoj štednji, po zadnjim podacima, ima oko pola milijuna hrvatskih državljana, uplaćeni depoziti premašili su 3,5 milijardi kuna, a u proteklih šest godina država je, po podacima Ministarstva financija, isplatila ukupno 637 milijuna kuna poticajnih sredstava.
Uz državnu potporu (najviše 1250 kuna godišnje za jednog štedišu) te kamatnu stopu na štednju koja iznosi do 3 posto, proizlazi kako je kamatna stopa na štednju iznad 10 posto, odnosno riječ je o najpovoljnijoj štednji na tržištu.
Tržišni lideri su Prva stambena štedionica (PSŠ) i Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) koje imaju po više od 200 tisuća ugovora, na trećem mjestu je Wuestenrot, a na četvrtom najmlađa - PBZ stambena štedionica koja radi od prošlogodišnjeg travnja.