Oporba nije uvažila tvrdnje ministra financija Ivana Šukera da je ono što se predlaže zakonom najviše što Vlada u ovom trenutku može učiniti kako bi porezno rasteretila građane.
Zakonom se predlaže povećanje neoporezivog dijela dohotka za 100 kuna (s 1.500 na 1.600 kuna), dok se stope poreza ne bi mijenjale - stopom od 15 posto oporezivat će se dohodak od 3.200 kuna, stopom od 25 posto do 8.000 kuna, stopom od 35 posto doohodak od 8.000 do 22.400 kuna, a iznosi iznad 22.400 kuna oporezivat će se stopom od 45 posto.
Osobni odbitak za prvo dijete povećao bi se sa 0,45 na 0,5 posto, za drugo dijete s 0,59 na 0,7 posto, za treće dijete sa 0,74 na 1 posto, četvrto s 1,17 na 1,4 posto, te za peto dijete s 1,59 na 1,9 posto.
Porezne olakšice za, primjerice, zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite i slično 'kumulirale' bi se na ukupno 12.000 kuna.
Uvela bi se i kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača i umjetnika, kojima bi se priznao paušalni trošak od 30 posto, a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza.
Predlaže se i ukidanje poreza na dividendu čime bi Hrvatska, tvrdi Šuker, trebala privući strane i domaće ulagače te potaknuti građane da aktiviraju svoju štednju.
Najavio je i novi obrazac porezne prijave koji bi omogućio građanima da lakše ispune prijavu, a poreznicima da je lakše kontroliraju.
Oporba drži da predložene mjere uvelike odskaču od HDZ-ovih obećanja cjelokupne porezne reforme.
"Premijer je vrlo siguran u nastupu kada obećava, a manje siguran u realizaciji", ocijenila je Dragica Zgrebec (SDP), prozvavši Vladu da je odustajanjem od smanjenja PDV-a i povećanjem trošarina pokazala kako brine o građanima.
Tonči Tadić (HSP) Vladu je prozvao za manjak hrabrosti da uistinu krene u poreznu reformu, odnosno da uvelike smanji porez na dohodak, a samim time i cijenu rada.
Nije se složio s ministrovim tvrdnjama da će ukidanje poreza na dividendu privući strane investitore. "Investitore ne muči porez na dohodak i dobit, već nesigurnost naplate, a posebno česte izmjene i eksperimenti s porezima", rekao je Tadić, dodavši da će predloženo smanjenje neoporezivog dijela plaće većini zaposlenih "u džepove staviti tek 50-tak kuna".
Udovoljavajući Tadićevom zahtjevu da prikaže simulaciju koliko bi se povećale plaće zaposlenima, ovisno o platežnom razredu, Šuker je rekao da bi zaposlenima koji primaju plaće između 2.150 do 2.350 kuna plaća na godišnjoj razini bila uvećana za 220 kuna, onima koji primaju od 2.350 do 4.500 kuna plaća bi bila veća za 544 kune, a zaposleni koji primaju od 4.500 do 7.000 kuna imali bi godišnje veću plaću za 1.176 kuna.
"To baš i nije tako neznatno", rekao je Šuker, odgovarajući na oporbene prozivke.