Ta je stopa nešto veća, od 19 do 22 posto, kada se radi samo o novčanom dohotku, podaci su iznijeti na okruglom stolu o siromaštvu i mogućnostima njegova ublažavanja u Hrvatskoj.
Statistika siromaštva u Hrvatskoj se radi od 1998., a u novije se vrijeme službenom linijom siromaštva smatra 60 posto medijana nacionalnog dohotka.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u prošloj godini iznosila 16,9 posto, a prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo je u 2003. iznosio 18.896 kuna godišnje, za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 39.681 kunu.
Usporedba sa zemljama EU pokazuje da stope relativnog siromaštva u Hrvatskoj ne odstupaju bitno od prosjeka EU, iako Hrvatska ima nešto veću stopu nego većina zemalja EU.
Hrvatska bi, da je u ovom trenutku u EU, uz Irsku imala najvišu stopu siromaštva, ističe Zoran Šućur sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. I inače, nešto veću stopu siromaštva imaju južnoeuropske zemlje (Grčka, Italija, Španjolska, Portugal), te Irska, dodaje Šućur.
Uz razvijene zemlje, kao što su Švedska, Danska, Njemačka gdje se stopa kreće oko 10-11 posto, nižu stopu siromaštva imaju i tranzicijske zemlje, pa je tako ona u Slovačkoj 5 posto, u Češkoj 8 posto, Sloveniji 11 posto.
U Hrvatskoj su najrizičnije skupine starije osobe i umirovljenici, nezaposleni, posebice oni koji su dugo nezaposleni, osobe bez obrazovanja, samačka kućanstva, te jednoroditeljske obitelji.
Analize Danijela Nestića s Ekonomskog instituta pokazuju pak da je u razdoblju od 1998. do 2002. došlo do blagog porasta nejednakosti u raspodjeli dohotka.
Plaće postaju sve važniji izvor dohotka kućanstava (u 2002. plaće su premašile udio od 50 posto u strukturi ukupnog dohotka kućanstva), uz njihovu veću koncentraciju u rukama bogatijih kućanstava, zaključuje Nestić.
U strukturi ukupnog dohotka kućanstva povećao se i udio mirovina i državnih transfera sa 24 posto na 27,4 posto, što Nestić pripisuje i usklađivanju mirovina u 2001. godini.
No, isto tako zaključuje i da je to nelinearno povećanje mirovina u 2001. doprinijelo povećanju nejednakosti.
Razlog tomu, prema objašnjenjima Ljiljane Marušić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, je i što povećanjem mirovina 2001. (kada su one za oko 700.000 umirovljenika) porasle za oko 20 posto, nisu bili obuhvaćene, odnosno nisu povećane najniža mirovina i zaštitni dodatak, kao ni mirovine poljoprivrednika.
Prema njenim podacima, u razdoblju od 1998. do ove godine plaće su porasle oko 50 posto, troškovi života oko 21 posto, a mirovine oko 36 posto. Mirovine su rasle manje od plaća, ali više od troškova života, tako da je realna vrijednost mirovina povećana za oko 12 posto, kaže Marušić.
Sudionici skupa kao osnove politike protiv siromaštva ističu ekonomski rast i zapošljavanje, razvoj ljudskog kapitala, pri čemu posebice ističu obrazovanje, progresivnu poreznu politiku, te socijalne transfere.
No, nasuprot tim brojkama predstavnik udruge Zagrebački bogci Josip Nevenko Krznarić iznosi podatak da je u Zagrebu oko 60 posto siromašnih, od čega 30 posto živi u bjedi, a najugroženijom skupinom ocjenjuje one sa srednjom stručnom spremom. Da bi se riješio problem siromaštva potreban je angažman, a ne pričanje, poručio je, predlažući javne radove kao način na koji bi se pomoglo siromašnima.