Uz takva predviđanja izražena u proračunu, Vlada je Saboru poslala i prijedloge novih zakona o porezima na dohodak i na dobit, a učinak te porezne reforme, prema riječima ministra financija Ivana Šukera, trebao bi biti neutralan.
Iako, naime, samo povećanje neoporezivog dijela dohotka sa 1.500 na 1.600 kuna, te povećanje faktora osobnih odbitaka za državni i lokalne proračune znači oko 870 milijuna kuna manje prihode, a ukidanjem poreza na dividendu gubi se 320 milijuna kuna, u resoru financija očekuju da će se to nadoknaditi proširenjem osnovice poreza na dohodak te uvođenjem reda u oporezivanje prihoda sportaša i umjetnika. Uz to, ukidanje jednokratnog otpisa imovine proračunu bi moglo donijeti dodatnih 780 milijuna kuna prihoda, a u Ministarstvu računaju i na povećanje poreznih prihoda i zbog povećanja gospodarske aktivnosti, te bolje kontrole i naplate poreza.
Prema već ranijim najavama, prijedlog zakona o porezu na dohodak predviđa povećanje neoporezivog dijela dohotka sa 1.500 na 1.600 kuna, te povećanje faktora osnovnog osobnog odbitka za uzdržavanog člana uže obitelji, djecu i invalidnost.
Tako bi se osobni odbitak za uzdržavanog člana sa sadašnjih 600 kuna mjesečno povećao na 800 kuna (sa 7.200 kuna godišnje na 9.600 kuna), za prvo dijete sa 630 na 800 kuna (godišnje sa 7.560 kuna na 9.600 kuna), za drugo sa 885 kuna na 1.120 kuna (godišnje sa 10.620 kuna na 13.440 kuna), itd. Osobni pak odbitak za invalidnu osobu sa sadašnjih 375 kuna mjesečno povećao bi se na 480 kuna (odnosno sa 4.500 kuna godišnje na 5.760 kuna), dok bi se za stopostotne invalide sa sadašnjih 375 kuna mjesečno povećao na 1.600 kuna, ili sa 4.500 kuna godišnje na 19.200 kuna.
Stope poreza na dohodak ne bi se pak mijenjale i one bi i nadalje ostale 15, 25, 35 i 45 posto.
Stopom od 15 posto oporezivao bi se mjesečni dohodak do 3.200 kuna (do sada 3.000 kuna), stopom od 25 posto dio dohodka od 3.200 do 8.000 kuna, stopa od 35 posto primjenjivala bi se na idućih 14.400 kuna (od 8.000 do 22.400 kuna), a dio dohotka koji premašuje 22.400 kuna oporezivao bi se najvećom stopom od 45 posto.
Kod poreznih olakšica (za zdravstvo, kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, podstanarstvo, životno osiguranje, i sl.) novina je da bi se one kumulativno priznavale do najviše 12.000 kuna godišnje.
Zakonskim se tekstom proširuje i odredba o primitcima koji se ne smatraju dohotkom i na koje se ne plaća porez. Tako se ubuduće porezom na dohodak ne bi oporezivale obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca nakon smrti roditelja prema propisima o mirovinskom osiguranju, novčane nagrade sportaša osvajača medalja na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, sportske stipendije do određenog iznosa, rad redovnih učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga, sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sindikalne članarine.
Zakon uvodi i kategoriju drugog dohotka za oporezivanje prihoda od autorske naknade, naknada za isporučena umjetnička djela, te profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika, sportaša.
Kod oporezivanja tih prihoda priznao bi se paušalni trošak od 30 posto, a preostalih 70 posto oporezivalo bi se stopom od 25 posto.
Uz ukidanje oporezivanja dividende i jednokratnog otpisa imovine, niz novina u sustavu oporezivanja dobit razlog je i predlaganja posve novog zakona.
Prema tom prijedlogu, poreznim obveznikom, uz domaća trgovačka društva i druge pravne i fizičke osobe, smatrali bi se i nerezidenti (tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika).
Po novome u sustav poreza na dobit ušle bi i fizičke osobe veći poduzetnici, odnosno oni koji godišnje ostvaruju primitak veći od 1,5 milijuna kuna, ili dohodak veći od 400 tisuća kuna, imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 1,5 milijuna kuna, ili u godini prosječno zapošljavaju više od devet radnika.
Zakon predviđa i jednostavnije definiranje porezne osnovice, koja bi se utvrđivala prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda utvrđena u financijskim izvještajima.
Predlaže se i povećanje olakšica i oslobođenja za poduzetnike na područjima posebnog državnog interesa i na području Grada Vukovara, novine su vezane i za poticanje ulaganja pa bi tako za ulaganja od najmanje četiri milijuna kuna poduzetnici plaćali porez po stopi od 10 posto u deset godina od početka ulaganja, uz uvjet da u tom razdoblju zapošljavaju najmanje 10 zaposlenih.
Zakon predviđa i olakšice za troškove istraživanja i razvoja i školovanja i stručnog usavršavanja, a predviđa i oslobađanje od plaćanja poreza za obveznike koji se bave isključivo istraživačko-razvojnom djelatnosti (ali bi podnosili porezne prijave).