Najviše zabrinjava stanje crnog bora i hrasta u Prekmurju na granici s Mađarskom. Osim toga kritično je ocijenjena i pojava odumiranja u slovenskom primorju i na Krasu što se povezuje s kiselim kišama, odnosno onečišćenim zrakom iz Padske doline u Italiji.
Monitoring 11 šumskih ekosustava u Sloveniji započeo je prije 2 godine i na njega će se utrošiti 800.000 eura, od čega je polovicu sredstava osigurala nizozemska vlada.
Stanje slovenskih šuma ugrožava i velika upotreba fosilnih goriva u industriji i kućanstvima, te uobičajeni šumski nametnici.
Cilj monitoringa i studije je ispitivanje utjecaja onečišćavanja na šumske ekosustave.
Nizozemska vlada posebno je zainteresirana za projekt jer u Nizozemskoj šume pokrivaju samo 8 posto površina, a u Sloveniji koja je jedna od najpošumljenijih država u Europi - 60 posto.
Ekološka zaštita prostora i mjere da se sačuva preostali šumski ekosustav u Nizozemskoj su međutim mnogo bolji nego u Sloveniji.
Riječ je o projektu posebnih studija prirodnog okoliša koji se u Europskoj uniji provodi još od 1994. godine.
Preliminarni rezultati studije koja će se nastaviti predstavljeni su ovih dana na međunarodnoj konferenciji koju je organizirao Šumarski institut Slovenije.
(Hina) xfl ymaš