Na okruglom stolu, održanom u Europskom domu u organizaciji Udruge za vjerske slobode, rečeno je kako je sadašnjem Zakonu, iz kojeg proistječu ugovori s vjerskim zajednicama, prethodio ugovor hrvatske države sa Svetom stolicom, koji je odredio okvir kasnijih ugovore, ali i "probio led".
"Ugovor je veliki iskorak za Srpsku pravoslavnu crkvu, jer joj omogućuje autonomiju. Bojali smo se participacije u proračunu, ali smo ocijenili da bi bilo šteta ne integrirati se u hrvatsko društvo i ne dobiti legitimitet koji ugovor nudi", kazao je odvjetnik Simo Raić, koji je na okruglom stolu sudjelovao kao predstavnik Srpske pravoslavne crkve.
Predstavnici vjerskih zajednica istaknule su probleme prisutnosti u medijima, pitanja denacionalizacije i društvenog značaja koji se pridaje manjim vjerskim zajednicama.
Sudionici okruglog stola također su ocijenili kako ovakav skup daje pečat multikonfesionalnosti Hrvatske, što je važno pitanje sloboda svake zajednice.
Na okruglom stolu nazočni su bili predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Saveza baptističkih crkava, Evanđeoske pentakostne crkve u Hrvatskoj, Kršćanske adventističke crkve i Vijeća Kristovih crkava koje su potpisali ugovore, te Židovske zajednice, Slobodne katoličke crkve, Univerzalnog života Hrvatske i Nove apostolske crkve koje nisu potpisale ugovor s hrvatskom Vladom.
Na skupu nisu sudjelovali, iako su očekivani, predstavnici Katoličke crkve te Islamska zajednica u Hrvatskoj.
Voditelj okruglog stola Tihomir Kukolja rekao je kako su skup "temeljito pripremili" te kako "želi pretpostaviti da se ovo zadnji put da se njihovi predstavnici nisu pojavili".