Pokazala je to usporedba Hrvatske s više od 90 zemalja svijeta u sklopu projekta "Perspektive razvoja nebankovnog financijskog posredovanja i tržišta kapitala u RH" koju je izradila tvrtka Arhivanalitika, a čije je dosadašnje rezultate na XII. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista (HDE) danas predstavio njen direktor Velimir Šonje.
Prema prosječnoj vrijednosti odnosa kredita privatnom sektoru i BDP-a, od 36,2 posto, Hrvatska je već 2001. godine dosegnula razinu više srednje razvijene zemlje. Nakon kreditne ekspanzije od 2001. do 2003. udio je povećan na više od 50 posto BDP-a, a Hrvatska je gotovo i premašila taj razred razvijenosti.
No, prosjek prometa dionicama na hrvatskim burzama od 1996. do 2001. iznosio je tek 0,9 posto BDP-a. Usporedbe radi prosjek za više srednje razvijene zemlje iznosi istodobno oko 20 posto, za nerazvijene nešto ispod 10 posto, a za tranzicijske zemlje regije između 5 i 15 post BDP-a, rekao je Šonje.
Dodao je kako je 2004. godina dosad najuspješnija burzovna godina, pa je primjerice na Zagrebačkoj burzi gdje se ostvaruje 70 posto prometa dionicama već u listopadu premašen ukupni prošlogodišnji promet dionicama od 1,5 milijardi kuna.
No, čak i s takvim rastom, odnos prometa dionica i BDP-a ove će godine biti tek oko 2 do 3 posto, dakle daleko manji od prosjeka usporedivih zemalja.
Stoga Šonje drži da bi, po uzoru na EU, Hrvatska trebala donijeti svojevrsni "akcijski plan" za razvoj tržišta kapitala i time potaknuti gospodarski rast.
Jer nerazvijeno tržište među ostalim ograničava razvoj širokog sloja investitora te ne može odgovoriti potrebama potražnje koja raste zbog razvoja mirovinskih i investicijskih fondova i time se ne može iskoristiti sav potencijal za gospodarski rast, zaključio je Šonje.