Recenzent Akademik Tonko Maroević istaknuo je da je u monografiji kao nikada do sada predstavljen Steinerov opus koji je jedan od najljepših i najzanimljivijih opusa hrvatskoga slikarstva s početka prošloga stoljeća.
Jer, rekao je Maroević, opus Milana Steinera preminuloga u dobi od samo 26 godina nije samo "završen već je i savršen".
Steinerov meteorski prolaz kroz hrvatsku likovnu sredinu i vlastite mogućnosti ostavio je doista svjetao trag u hrvatskomu slikarstvu, dodao je Maroević pohvalivši odlučnost i spremnost autora da taj opus dostojno predstavi hrvatskoj kulturnoj javnosti.
Kratki uvodni tekst u monografiji iz pera je akademika Josipa Vanište kojemu je Steiner "idealni predak" i "vilin konjic hrvatske moderne".
Iako se, kako je rekao Maroević, u kulturološkom smislu ne može složiti s Vaništom kad napominje da je "Steiner umro u pravo vrijeme jer bi poslije onoga što je napravio mogao samo nazadovati", ipak smatra da se "radi o opusu koji kao da se i nije mogao nastaviti".
Autor Boris Varga istaknuo je pak kako je obujmom nevelik, ali značenjem izrazito uvjerljiv Steinerov opus nastao u samo četiri akademske godine i nepune dvije godine nakon akademskih, u potpunosti europski premda lišen bilo kakvoga utjecaja. Bez njega, smatra Varga, hrvatsko slikarstvo bilo bi osiromašeno za stvaralaštvo zaokruženo u likovnom i duhovnom smislu.
U monografiji je predstavljeno 170 reprodukcija Steinerovih djela što je oko 50 posto njegova poznatog opusa.
Autor je posebice zahvalio akademiku Josipu Vaništi koji mu je dopustio izravno skenirati veliki broj Steinerovih djela zbog čega su neka od njih sada prvi put dostupna hrvatskoj javnosti.