Ženska mreža traži da se zakonskim izmjenama predlagatelje izbornih lista obveže da na liste stave najmanje 40 posto osoba jednog spola.
Predlažu da kandidatkinje moraju biti ravnomjerno raspoređene po cijeloj listi, ne samo na kraju liste što im, upozoravaju u mreži, unaprijed onemogućava ulazak u lokalna predstavnička tijela.
U Ženskoj mreži traže i da se zakonom nadležna izborna povjerenstva obvežu da odbace svaku listu koja ne bi ispunjavala navedene kriterije.
Napominju da je i postojećim zakonom zajamčena ravnopravnost spolova, ali da nisu predviđene sankcije za one koji krše te zakonske propise, odnosno predlažu liste bez žena.
Po riječima Štimac-Radin, navedena inicijativa namjerno je predočena uoči lokalnih izbora, koji bi se trebali održati u svibnju iduće godine, a zbog, kako je rekla, nerazmjernog učešća žena u političkom životu na državnoj i lokalnoj razini.
Iznijela je podatke po kojima, za razliku od Sabora s oko 25-postotnom zastupljenošću žena te Vlade s 30 posto, u županijskim skupštinama i gradskim vijećima prosječno sjedi tek 13 posto žena, a u općinskim vijećima njih samo sedam posto.
Navela je primjer da u Istri nema ni jedne žene u čak 13 općinskih vijeća, da ni jedna žena nakon izvanrednih izbora ne sjedi ni u Gradskom vijeću Požege.