Država se ubuduće, smatraju ekonomisti, treba zaduživati isključivo radi financiranja investicijskih aktivnosti u gospodarstvu, a ekonomsku politiku temeljiti na rastu proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Ekonomski stručnjaci redom su kritizirali ekonomsku politiku hrvatskih vlada u tom razdoblju, koja je po njihovu mišljenju imala pogrešan osnovi cilj, a to je stabilnost tečaja i cijena. Takva politika, po mišljenju ekonomista okupljenih na skupu, destimulativno je djelovala na proizvodnju i izvoz, a oslonac imala u povećanju potrošnje zasnovane na vanjskom zaduženju.
To je pak, čulo se na skupu, dovelo do rasta proračunskog, vanjskotrgovinskog i platnog deficita i njihovih izvedenica - javnog i ukupnog duga.
Po podacima iznesenima na skupu, javni dug se u razdoblju od 1994. do 1993. povećao sa 19,4 milijarde, na 99,6 milijardi kuna, a udio javnog duga u BDP-u sa 22,2 posto u 1994. na 51,6 posto u 2003. godini.
Takvom rastu ukupnog javnog duga najviše je pridonio rast inozemnog duga države koji je povećan sa 754 milijuna kuna u 1994. na 51,4 milijarde kuna u 2003.
Od 1997. izgleda da se dio unutarnjeg duga sve više otplaćuje inozemnim zaduživanjem, a rastu unutarnjeg duga od 1998. do 2001. najviše su pridonijeli troškovi druge sanacije bankarskog sustava (oko 1,4 milijarde USD), a u 2002. i 2003. troškovi mirovinske reforme, smatraju ekonomisti.
Također, istaknuto je i pitanje državnih jamstava za koja stručnjaci sumnjaju da nisu u cijelosti statistički obuhvaćena kao sastavni dio javnog duga, i koja su sve značajniji dio ukupnog javnog duga.
Kao jedna od glavnih mjera u cilju promjene ovakva stanja, istaknuta je promjena sadašnje politike tečaja kune i to tako da više pogoduje izvoznicima. Sadašnja politika tečaja, kako je upozoreno, ima dramatičan utjecaj na cijene, a pored toga smanjuje carine na uvezenu robu, pa pogoduje uvozu. Isto tako, ekonomisti smatraju da se i sam javni dug može staviti u funkciju razvoja gospodarstva i to uspostavom tržišta javnog duga, koje je sada nedovoljno razvijeno.
(Hina) xduk yds