U toj su prigodi dodijeljene zahvalnice osobama i udrugama koje su pridonijele obnovi Dubrovnika, a predstavljen je i CD-rom Zavoda sa svim djelatnostima, u koje su uključeni i obnova nakon potresa 1979., poratna obnova i sadašnji poslovi.
Ravnatelj Zavoda za obnovu Vjekoslav Vijerda na prigodnoj je svečanosti podsjetio kako je 1979. u Egiptu na sjednici UNESCO-ova Vijeća za baštinu donesena odluka o upisu dubrovačke spomeničke cjeline. U to se vrijeme u uglednu društvu našlo 45 svjetskih lokaliteta, a danas ih je 788, od toga šest iz Hrvatske.
Dubrovnik je 15. travnja 1979. pogodio snažan potres pa je tadašnja Skupština općine Dubrovnik 10. listopada donijela odluku o uspostavi dubrovačkog Zavoda za obnovu. Od 1979. do 1991. za obnovu od posljedica potresa prikupljeno je i potrošeno 90,300.000 dolara na najvažnijim spomeničkim građevinama kao što su Knežev dvor, palača Sponza, katedrala, Glazbena škola, tvrđave sv. Ivana i Revelin te brojne druge.
Poslijepotresnu obnovu prekida srpsko-crnogorska agresija na Dubrovnik 1991., a najteži napad srbo-crnogorskih postrojba dogodio se na blagdan sv. Nikole 6. prosinca 1991., kad je oštećeno 568 kulturno-povijesnih objekata, odnosno 68,33 posto, od kojih je 314 izravno pogođeno. Izravne štete od tih topničkih napada na Dubrovnik procijenjene su na više od 18 milijuna dolara, a obnova na oko 53 milijuna dolara. Do kraja 2003. preko Zavoda za obnovu u uklanjanje ratnih šteta uloženo je gotovo 19 milijuna dolara i još toliko iz drugih izvora.
Ocjena je UNESCO-ovih stručnjaka, stručne i opće javnosti da je obnova Dubrovnika provedena kvalitetno i poštivanjem svih standarda, naglasio je Vijerda.
Gradonačelnica Dubravka Šuica izvijestila je kako se osmišljava preustroj Zavoda, dodavši kako je vrijeme za drukčiji raspored udjela u obnovi - danas 60 posto daje Vlada, 20 posto Dubrovačko-neretvanska županija i 20 posto grad Dubrovnik, a ubuduće bi s po 50 posto sudjelovali Vlada i grad.
Također je podsjetila kako je ove godine grad Dubrovnik odlukom Gradskog vijeća počeo naplaćivati spomeničku pristojbu što bi trebalo pridonijeti još boljoj obnovi spomeničke cjeline.
(Hina) xhš ysp