"U žalbi smo obrazložili razloge zbog kojih smatramo da je sud pogriješio, a to su prvenstveno permanentna suglasnost tužitelja i usporedba sa slučajem 'Prlić i ostali'", kazao je u telefonskom razgovoru Markačev odvjetnik Miroslav Šeparović.
Pored toga navedeni su ostali elementi kao što je dobrovoljna predaja, intervjui i puna kooperativnost optuženih. U žalbi su razrađeni i protuargumenti za navode o težini optužbi i opasnosti od utjecaja na svjedoke, na kojima se temelji osporavana odluka.
"Težina optužbi ne može biti kriterij za puštanje iz pritvora, jer su sve optužbe pred ICTY-em teške, a opasnost utjecaja na svjedoke i žrtve mora biti konkretna", kazao je Šeparović.
Branitelji su ukazali i na činjenicu da je sud prihvatio jamstva Vlade RH u slučaju "Prlić", dok je u njihovom predmetu ta ista jamstva problematizirao u svjetlu "slučaja Gotovina".
Markačevi branitelji u žalbi su naveli i humanitarne razloge vezane uz njegovo loše zdravstveno stanje, zbog kojeg su nedavno zatražili da ga u pritvoru pregledaju hrvatski liječnici.
"Usporedili smo dosadašnju praksu ICTY-a u sličnim slučajevima te uz zaključak da je sud pogriješio, zatražili da ih Žalbeno vijeće pusti na slobodu", dodao je Šeparović.
Tužiteljstvo ima rok od 10 dana za odgovor na žalbu, na koji obrana može regirati u roku od pet dana. Petočlano Žalbeno vijeće u odlučivanju nije vezano rokom ali dosadašnja praksa govori da se odluka može očekivati kroz mjesec dana.
Odvjetnik Šeparović i njegov kolega Čedo Prodanović, koji brani generala Čermaka, izrazili su optimizam u pogledu odluke vijeća.
"Optimisti smo najviše obzirom na činjenicu da nam se tužiteljstvo pridružilo u zahtjevu za privremeno oslobađanje", rekao je Prodanović, dodajući kako očekuje odluku kroz mjesec dana.
Generala Čermaka (55), zapovjednika Zbornog mjesta Knin 1995. i generala Markača (49), tada zapovjednika Specijalne policije MUP-a Haag tereti za zločine protiv čovječnosti koji su navodno počinjeni nad krajinskim Srbima tijekom i nakon operacije Oluja 1995.
ICTY-u su se predali 11. ožujka 2004. a na prvom pojavljivanju pred sudom odbacili su sve optužbe za koje ih se tereti.
Raspravno vijeće im je 29. travnja odbilo prvi zahtjev za puštanje iz pritvora a drugi zahtjev odbijen je 15. rujna, pravomoćnom odlukom koja se uz posebno odobrenje mogla pobijati samo tzv. interlokutornom žalbom, kakvu su danas podnijeli branitelji.
U odluci kojom je dozvoljena žalba, činjenica suglasnosti tužitelja i razlike u odnosu na slučaj Prlić, istaknute su kao dovoljni razlozi za žalbu bez obzira na druge moguće greške, napomenuo je Šeparović.
Jadranka Prlića i drugu petoricu suoptuženih bivših političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne, ICTY je pustio iz pritvora 9. rujna.
Na upit o odgovoru Haaga na zahtjev da Markača u pritvoru pregledaju hrvatski liječnici, Šeparović je kazao kako je ICTY zatražio životopise i potvrde o članstvu u Hrvatskoj liječničkoj komori za dvojicu liječnika, koje branitelji ovih dana pribavljaju.