Najviše samoubojstava zabilježeno je 1992. godine (1.156), dok je 2000. bilo 926, a 2001. godine 882 samoubojstva.
Samoubojstvima su skloniji muškarci, a najčešći način izvršenja kod oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama porastao je broj samoubojstava vatrenim oružjem, no taj trend zadnjih godina pada. Ipak, još uvijek je 23 posto samoubojstava kod muškaraca počinjeno vatrenim oružjem.
Najviše samoubojstava u razdoblju od 2000. do 2002. bilo je u Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj.
Statistika samoubojstava prikazana je u publikaciji "Mentalne bolesti i poremećaji u Hrvatskoj".
U publikaciji "Okvir za javnozdravstvenu akciju na području mentalnog zdravlja" ističe se važnost uključivanja mentalnog zdravlja u sve javnozdravstvene aktivnosti i prihvaćanje njegove važnosti na svim razinama društva.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu od mentalnih bolesti i poremećaja pati oko 450 milijuna ljudi.
U Hrvatskoj su mentalne bolesti vodeće po broju dana bolničkog liječenja, a oboljeli se prosječno liječe 35,8 dana.
Dvije trećine svih hospitalizacija zbog mentalnih bolesti u 2002. uzrokovali su alkoholizam, shizofrenija, depresivni poremećaji i reakcije na teški stres, uključujući PTSP.