Kako mandat predsjednika Stjepana Mesića istječe 18. veljače iduće godine, kao prvi termin za održavanje predsjedničkih izbora - točno 60 dana prije isteka ustavnog roka - nameće se upravo utorak, 21. prosinca ove godine.
I prema Zakonu o izboru Predsjednika Republike, od dana kada Vlada raspiše izbore pa do dana održavanja predsjedničkih izbora mora proteći najmanje 30 dana.
Za Predsjednika Republike Hrvatske, koji se bira na mandat od pet godina, mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina, a mogu ih kandidirati u Hrvatskoj registrirane političke stranke te birači pojedinačno ili skupno. Dvije ili više stranaka mogu predložiti jednoga kandidata.
Kandidatima za predsjednika smatraju se oni predloženi od jedne ili više političkih stranaka podržani pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje deset tisuća birača, ili oni koji su predloženi od birača na temelju njihovih deset tisuća potpisa.
Predložene kandidature moraju se uputiti državnoj Izbornoj komisiji najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora, a uz prijedlog kandidata mora se priložiti i njegovo ovjereno očitovanje o prihvaćanju kandidature.
Od dana kada Izborna komisija objavi listu kandidata, pa do 24 sata prije dana izbora, traje izborna promidžba tijekom koje svi predsjednički kandidati imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa.
Predsjednik Republike bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali, bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata.
Ne dobije li ni jedan kandidat takvu većinu izbori se ponavljaju za 14 dana, a pravo da idu u drugi krug imaju dva kandidata koja su u prvom krugu glasovanja dobili najviše glasova.
Odustane li prije drugog kruga koji od kandidata, pravo da ponovno bude biran stječe onaj koji je slijedeći po broju dobivenih glasova u prvom krugu. U slučaju da u drugom krugu jedan od kandidata odustane izbori se također moraju održati.
Na ponovljenom izboru, odnosno u drugom krugu glasovanja, pobjeđuje kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali, a dobiju li kandidati isti broj glasova izbor se ponavlja još jednom.
U hrvatskom Ustavu stoji da za Predsjednika Republike nitko ne može biti biran više od dva puta.
Zakonom o financiranju izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike propisano je da se izborna promidžba financira iz vlastitih sredstava te darova domaćih fizičkih i pravnih osoba.
Kandidati koji na izborima ostvare zakonom propisani postotak glasova imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna.
Za pokriće troškova izborne promidžbe ne smiju se primati darovi u novcu i drugim sredstvima te usluge od stranih država, stranih političkih stranaka te stranih fizičkih i pravnih osoba, zatim javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, te drugih pravnih osoba u kojima država ili jedinice lokalne samouprave imaju većinsko vlasništvo.
Zakonom se zabranjuje primanje darova i usluga od udruga radnika i poslodavaca, nevladinih udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili predstavljaju državni ili dužnosnici lokalne samouprave, od pravnih osoba s javnim ovlastima, vjerskih zajednica te humanitarnih i drugih neprofitnih udruga i organizacija.
Sredstva za financiranje izborne promidžbe mogu se koristiti od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.
Kandidati za predsjednika dužni su najkasnije sedam dana prije dana izbora dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu prijevremena izvješća o visini i izvorima sredstava prikupljenih za troškove izborne promidžbe, a u roku od 15 dana od održavanja izbora i podatke o visini i izvoru utrošenih sredstava koja su koristili u promidžbi.
Povjerenstvo će u roku od osam dana od dana primitka tog podatka u "Narodnim novinama" i drugim sredstvima javnog priopćavanja objaviti izvješće o visini i izvorima sredstava koja su pojedini kandidati koristili za financiranje izborne promidžbe.
Kandidature za predstojeće, četvrte hrvatske predsjedničke izbore od osamostaljenja do sada su uz ostale najavili aktualni predsjednik Stjepan Mesić, HDZ je najavio kandidaturu potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, HSP Slavena Letice, nestranačke kandidature najavili su i poduzetnik Boris Mikšić, bivši izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Miroslav Ćiro Blažević.
Predsjedničkih ambicija, prema nekim informacijama, imaju i bivši čelnik HSLS-a Dražen Budiša, DC-ovac Hrvoje Šarinić, predsjednik HKDU-a Anto Kovačević, novinar Ivan Zvonimir Čičak, Ljubo Ćesić Rojs i drugi.
Posljednji predsjednički izbori održani su 24. siječnja 2000., a u drugi krug, 8. veljače, ušli su Mesić kao HNS-ov kandidat i Budiša kao kandidat HSLS-a.
Pobijedio je Mesić i 18. veljače položio prisegu kao drugi po redu predsjednik Hrvatske od osamostaljenja.