Vijeće smatra da bi se izravno i u cijelosti trebalo prenositi jedino sjednice od iznimnog značaja, poput konstituirajućih i onih na kojima se raspravlja o važnim zakonima ili državnom proračunu. Ostatak saborskih događanja trebalo bi sažeti u jednosatnu informativnu emisiju koja bi obuhvatila sva dnevna događanja, s posebnim osvrtima na zakone koji se donose, ustvrdilo je Vijeće.
Raspravljajući izvješće o televizijskom praćenju saborskih sjednica, Vijeće je zaključilo da se kvaliteta rada može povećati. No, kako to tijelo ima samo savjetodavnu funkciju od programskog je vodstva zatražilo da razmotri njihove prijedloge i do iduće sjednice izradi koncepciju mogućeg novog načina praćenja događaja u parlamentu.
Izvješće o praćenju saborskih sjednica na HTV-u programsko vodstvo izradilo je na zahtijev Vijeća, nakon što je predsjedništvo Sabora sredinom rujna ocijenilo da saborski čelnici u programu nemaju isti tretman kao predsjednik države i premijer, te da se televizijski prilozi često bave senzacionalističkim, umjesto ozbiljnim političkim temama iz saborskih zbivanja.
U izvješću je navedeno da je HTV u vrijeme mandata sadašnjeg saziva Vijeća, odnosno od studenog 2003. do rujna ove godine, saborske sjednice izravno prenosio oko 250 sati. U to nisu uračunate informativne emisije u kojima su objavljivani prilozi iz Sabora.
Po riječima glavnog urednika informativnog programa HTV-a Vladimira Rončevića, prosječna gledanost saborskih prijenosa iznosi oko 2,4 posto, što znači da ih je putem nacionalne televizije pratilo tek 88 tisuća gledatelja. Podsjetio je da središnja informativna emisija Dnevnik ima prosječnu gledanost od 35 posto, a "Meridijan 16" oko 14 posto.
Ravnateljica HTV-a Marija Nemčić ustvrdila je da je Hrvatska apsolutni europski rekorder u vremenu posvećenom saborskim sjednicama. Dodala je da strane javne televizije, izuzev slovenske, iz parlamenta uglavnom objavljuju kratke vijesti u redovnim informativnim emisijama.
Osvrčući se na saborske primjedbe, Rončević je rekao da HTV u 90 posto slučajeva radi kvalitetno i profesionalno, dok se greške događaju kao i u svakom drugom poslu. "Greške priznajem, ali ima ih vrlo malo", kazao je.
Programsko vijeće ranije je osudilo pritiske i uplitanje "bilo kojih političkih opcija ili institucija" u sadržaj ili uređivanje programa, ustvrdivši da bi oni bili suprotni zakonskim propisima i demokratskoj praksi. Stoga je i zatražilo danas predstavljen izvještaj o praćenju saborskih sjednica.
Sa stavovima većine vijećnika nije se složio jedino član tog tijela Ante Žužul koji je ocijenio da je vijeće "instrumentalizirano za potrebe uprave" te da je riječ o političkoj sjednici. Takve tvrdnje odbacili su predsjednik Vijeća Zdenko Ljevak i glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić, ustvrdivši da Vijeće i programsko vodstvo rade potpuno autonomno.