FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ICTY OTPEČATIO OPTUŽNICU PROTIV MIROSLAVA BRALE, HRVATA IZ BIH

DEN HAAG/ZAGREB,13. listopada 2004.(Hina) - Haški sud (ICTY) u srijeduje otpečatio optužnicu protiv bosanskog Hrvata Miroslava Bralepoznatog kao "Cicko", bivšeg pripadnika specijalne postrojbe HVO-a"Džokeri", optuženog za kršenje ratnog prava i običaja i teške povredeŽenevskih konvencija tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Lašvanskojdolini godine 1993.
DEN HAAG/ZAGREB,13. listopada 2004.(Hina) - Haški sud (ICTY) u srijedu je otpečatio optužnicu protiv bosanskog Hrvata Miroslava Brale poznatog kao "Cicko", bivšeg pripadnika specijalne postrojbe HVO-a "Džokeri", optuženog za kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Lašvanskoj dolini godine 1993.

Optužnica, koju je tužitelj Richard Goldstone podnio još 2. studenoga 1995., otpečaćena je u utorak 12. listopada po nalogu suca O-Gon Kwona, a uz nju je izdan i nalog za uhićenje.

Optužnica sadržana na pet stranica, u 21 točki tereti ga po individualnoj odgovornosti za nezakonito zatvaranje bošnjačkih civila, nečovječno i okrutno postupanje, mučenje i ubijanje troje zarobljenika te za višestruko silovanje i mučenje jedne zarobljenice.

Miroslav Bralo Cicko rođen je 13. listopada 1967. u Kratinama, općina Vitez. Optužnica se odnosi na hrvatsko-bošnjački sukob u Lašvanskoj dolini od siječnja 1993. do sredine srpnja 1993., kada je Bralo bio pripadnik postrojbe HVO-a "Džokeri". Poslije rata živio je u Nadiocima kraj Viteza.

U optužnici se navodi da je između 21. travnja i 10. svibnja 1993. Bralo u suradnji s drugim vojnicima HVO-a, obavljao uhićenja i zatvaranja bošnjačkih civila i tjerao te civile da kopaju rovove kod sela Kratine. Zatvorenici su radili u teškim vremenskim uvjetima, gotovo bez odmora i hrane.

Usto Bralo je, prijeteći im tjelesnim ozljedama i smrću, prisiljavao muslimanske zatvorenike na katoličke vjerske obrede, navodi se, među inim, u optužnici.

Ime Miroslava Brale spominjano je u više haških predmeta vezanih za ratne zločine u Lašvanskoj dolini, kao što je suđenje Anti Furundžiji bivšem zapovjedniku "Džokera" koji je odslužio kaznu od 10 godina zatvora, na koju je osuđen i zbog toga što nije spriječio Bralu u silovanju zarobljene Bošnjakinje.

Bralo je zbog zlostavljanja zarobljenika spominjan i u procesu protiv Zlatka Aleksovskog, te na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću u vezi pokolja u Ahmićima.

Uz njegovo ime vezan je i kuriozitet o kojemu je 1997. izvijestio Washington Post. U srpnju te godine Bralo se pokušao predati vojnicima SFOR-a u Vitezu, rekavši da je za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba počinio nekoliko ubojstava. No nizozemski vojnici kojima se prijavio samo su zapisali njegovu adresu, rekavši da mu se ime ne nalazi na popisu ICTY-a.

Haški sud tada je ipak tražio da se Bralo uhiti, ali je akciju spriječio lokalni američki zapovjednik SFOR-a.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙