Orić (36) je optužen po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti u šest točaka za kršenje ratnog prava i običaja, zbog zločina koje su počinile snage Armije BiH iz Srebrenice u napadima na pedesetak srpskih sela u široj okolici tog grada 1992. i 1993. Uhitile su ga snage SFOR-a u Tuzli u travnju 2003. a na prvom pojavljivanju pred sucima izjasnio se da se ne osjeća krivim za optužbe koje mu se stavljaju na teret.
"Optuženi je imao efektivnu kontrolu nad svojim podređenima i zato je kazneno odgovoran", ustvrdilo je tužiteljstvo.
Tužitelj Jan Wubben rekao je da je Orić bio "ratni gospodar" Srebrenice od početka sukoba u BiH te da je "znao za premlaćivanja (srpskih zarobljenika), ali ih je tolerirao". Pod Orićevim zapovjedništvom muslimanski su vojnici mučili i ubijali Srbe, istaknuo je.
"On nije poštivao ratno pravo i običaje kada su njegovi vojnici palili i pljačkali sela... ili činili zločine protiv bosanskih Srba".
Tužiteljstvo je sredinom rujna predložilo izmjenu optužnice koju je vijeće odobrilo 28. rujna uz suglasnost obrane.
Tužiteljstvo je u optužnici izmijenilo karakter oružanog sukoba kod Srebrenice, mijenjajući navod o postojanju "međunarodnog oružanog sukoba i djelomične okupacije" navodom o "postojanju oružanog sukoba". Također je iz optužnice izbacilo sve činjenične navode vezane uz napade na jedno selo u okolici Srebrenice.
Optužba i obrana u svojim dokaznim postupcima trebali bi izvesti po 60 svjedoka, a očekuje se da će suđenje trajati oko godinu dana.
Riječ je o drugom suđenju bošnjačkim optuženicima pred ICTY-jem nakon procesa zapovjednicima 3. korpusa Armije BiH Enveru Hađihasanoviću i Amiru Kuburi u kojem je u srpnju završen prvi dio glavne rasprave, dokazni postupak optužbe.