U raspravi, u kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava branitelja i zdravstva te udruga proisteklih iz Domovinskog rata, istaknuto je da je postraumatski stresni poremećaj (PTSP) najčešći oblik oboljenja među braniteljima, kao posljedica ratnih trauma.
Iz predočenog izvješća Ministarstva zdravstva vidljivo je da je od 1995. do 1998. raspon učestalosti PTSP-a među braniteljima bio između 18 i 40 posto, da je broj branitelja koji traže liječničku pomoć zbog psihičkih trauma iz godine u godinu sve veći.
Prema tom izvješću, u Hrvatskoj danas ima 34.610 ratnih vojnih invalida, od čega njih 17.690 ima naznačen uzrok invaliditeta, uglavnom PTSP, a slijede bolesti mišićno-koštanog sustava te teži neurotski poremećaji.
I izvješće Povjerenstva za reviziju ocjena invalidnosti svjedoči da su vodeći uzroci radne nesposobnosti među braniteljima u zadnje četiri godine PTSP i ostali duševni poremećaji te poremećaji u ponašanju.
U raspravi je upozoreno da, što se tiče učestalosti oboljenja koja ne spadaju u skupinu duševnih poremećaja, ne postoje konkretni epidemiološki pokazatelji, ali da provedene stručne studije pokazuju da ratni stresovi izrazito negativno utječu na imunološki sustav i izazivaju određene patološke promjene.
Istaknuto je i da je stopa suicida među ratnim invalidima u prosjeku dvostruko veća od one zabilježene u općoj populaciji, posebno među starijim dobnim skupinama (od 55 do 59 godina), gdje je kod ratnih invalida zabilježena čak do pet puta veća stopa samoubojstava.
U cilju sustavnije brige za zdravlje branitelja predloženo je da se kategorija branitelja na bolničkim odjelima i ambulantama registrira izdvojeno od ostale populacije, te da se žurno provedu epidemiološke studije o razmjerima učestalosti pojedinih rizičnih oboljenja među braniteljima.
U tom smislu konkretno je predloženo da se cjelovito izvješće o zdravstvenom stanju branitelja izradi na način da se popis branitelja po županijama, prema njihovom matičnom broju, objedini s evidencijama Zavoda za javno zdravstvo.