"Konferencija je pokazala da je Hrvatska kao kandidat za članstvo u EU primljena s uvažavanjem, da može sudjelovati u raspravama, jedino još nema pravo odlučivati", kazala je Škare Ožbolt, dodajući da će uključivanje u resorne sastanke EU znatno pridonijeti hrvatskoj prilagodbi europskom zakonodavstvu.
Kada je riječ o pravilima koja su dogovorena u okviru Eurojusta, tijela EU osnovanog 2002. za borbu protiv organiziranog i prekograničnog kriminala, Hrvatska je uglavnom ispunila svoje obveze zakonske prilagodbe donoseći nacionalne planove u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma, rekla je ministrica.
"Do idućeg sastanka ministara pravosuđa EU ispunit ćemo sve preostale uvjete i moći ćemo razgovarati o svemu što predstavlja zajedničku platformu", dodala je.
Škare Ožbolt je na margini konferenciji održala i više bilateralnih sastanaka, a posebno je istaknula one s ministrima pravosuđa Finske, Francuske i Austrije s kojima hrvatsko ministarstvo surađuje u okviru CARDS programa i osnivanja Pravosudne akademije.
Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova na skupu je predstavljao državni tajnik Ivica Buconjić koji je ocijenio da hrvatsku policiju očekuje aktivno uključivanje u djelatnosti policija EU i Europola, posebno na planu granične kontrole, ileganih migracija i azilanata.
Sastanak, koji spada u redovite polugodišnje konzultacija ministara EU iz resora pravosuđa i unutarnjih poslova, bio je posvećen petogodišnjem programu mjera pod nazivom Tampere II, koje trebaju pridonijeti uspostavi prostora slobode, sigurnosti i pravde u EU .
Glavni aspekti programa, o kojemu će raspravljati Europsko vijeće 5. studenoga, vezani su uz razmjenu sigurnosnih informacija, borbu protiv terorizma, upravljanje krizama, unutarnju sigurnost, zaštitu granica, jačanje djelovanja Europola i Eurojusta, zajednički sustav azila i politiku viza te partnerstvo s trećim zemljama u kontroli migracija.
"Riječ je o cjelokupnoj politici stvaranja prostora slobode, sigurnosti i vladavine prava. No govorimo samo o borbi protiv terorizma i suradnji radi suradnje, već o suradnji koja nam daje dodatnu vrijednost u zaštiti naših društava, sigurnosti i prava građana", kazao je domaćin skupa nizozemski ministar pravosuđa Piet Hein Donner, čija zemlja predsjedava Unijom.
Predstavnici zemalja kandidata Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Turske, sudionicima su se obratili na neslužbenom dijelu skupa, a ministrica Škare Ožbolt govorila o rezultatima koje je Hrvatska postigla u reformi pravosuđa i prilagodbi standardima EU.
Na skupu je održan i sastanak 25 članica EU i izaslanstva SAD koje je vodio državni tužitelj John Ascroft, koji je kazao da "suradnja SAD i EU omogućuje stalni napredak nužan za pariranje terorizmu koji se mijenja i evoluira".
Ashcroft je tijekom posjeta Haagu s EU potpisao protokol o pravnoj pomoći i ekstradiciji, dogovorio razmjenu časnika za vezu između Federalnog istražnog ureda (FBI) i Europola, te stalnu suradnju između tužiteljstva SAD i Eurojusta. Europol i FBI u Haagu su također potpisali sporazum o razmjeni strateških i operativnih informacija, dok su SAD s Nizozemskom i Francuskom potpisale više bilateralnih sporazuma o suradnji u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala.
"Ključni zajednički projekt je očuvati otvorene komunikacije SAD-EU i stvoriti zajednički prostor sigurnosti koji će se širiti i na druge zemlje", naglasio je državni tužitelj Ashcroft koji je u sustavu američke administracije ministar pravosuđa.
Povjernik Europske komisije za pravosuđe Antonio Vitorino ocijenio je "suradnju s SAD ključnom za uspjeh u borbi protiv terorizma", dodajući da su glavni aspekti te borbe razmjena informacija, prekid financiranja terorizma i sigurnost granica. Istaknuo je važnost zaštite privatnosti i osobnih sloboda građana kod jačanja mjera sigurnosti.
Razmjenu informacija ocijenio je najvažnijim elementom petogodišnjeg programa "slobode, sigurnosti i pravde", navodeći da će se ta razmjena oslanjati na četiri europske baze podataka, onu Europola, Schengenskog graničnog režima te bazu o vizama i o otiscima prstiju. Povjerenik Vitorino najavio je da će se Europska komisija zalagati da se interoperabilnost u razmjeni informacija koja bi omogućavala da policija jedne zemlje ima pristup bazi podataka u drugoj zemlji pod istim uvjetima kao i dvije službe reda u istoj državi.