"Selimir je priznanjem pravovjernih kršćana i antičkoga povijesnog nasljeđa položio prve temelje hrvatskoj državi. Po ovim sadržajima Hrvatska je zauzela istaknuto mjesto u ondašnjoj europskoj povijesti", piše Zakarija u uvodu knjige i napominje kako u svom radu ocrtava "društveno uzdizanje hrvatskog puka od slavenskog bezličja do europske građanske samosvijesti."
"Hrvatski srednjovjekovni 'regnum', uspostavljen uzastopno 535. i 641., oblikovao se na načelu priznanja antičkih povijesnih ostvarenja na tlu svoje vlasti. Romanski ili latinski gradovi u Dalmaciji dobili su u nastaloj državi zaštitu i gospodarski prostor, a hrvatski narod u gradovima polazište za svoj kulturni razvitak. Začela se nova civilizacija, hrvatsko-latinska, u teškom vremenu, ali tragovi u kamenu, te zapisi u 'Kronici' i 'Splitskom evanđelistaru', svjedoče o njezinoj stvarnosti", piše Zakarija.
Knjiga "Od Selimira do Zvonimira" (246 str.) podijeljena je u deset poglavlja u kojima autor obrađuje genezu Slavena, njihovo društvo i religiju, tlo hrvatske povijesti, povijesna vrela "Hrvatsku kroniku" i cara Konstantina Porfirogeneta, utemeljenje države i Crkve, njihovu opstojnost, civitat i kulturu do procvata u 11. stoljeću, a nakon toga i tzv. drugu "slavenašku" silaznu stazu.
Na kraju su sažetci na francuskom i engleskom jeziku, a u dodatku knjige objavljeni su izvadci iz Črnčićeva izdanja "Hrvatske kronike", posuvremenjeni Tomašićev prijevod dijelova Porfirogenotova "De Administrando Imperio" i izvadci Rismondova prijevoda Tomine "Historia Salonitana".
Na kraju knjige objavljena je literatura i indeks osobnih, etničkih i zemljopisnih imena.
Anton Zakarija je arheolog, povjesničar umjetnosti i etnolog. Suradnik je enciklopedijskih izdanja Larousse, Robert i Gallimard. Objavio je knjigu "Praputnjak, hrvatskoprimorsko selo. Kuća i obitelj kao izvor i slika povijesti na Zapadu".