Katolička crkva ima povlašteni položaj u odnosu na sva druga udruženja i organizacije u okviru civilnog društva ali i u odnosu na političke stranke i sindikate "jer se država miješa u način organiziranja političkih stranaka i sindikata ali ne i u način organiziranja vjerskih zajednica", konstatira splitski sociolog.
Crkva ima u Hrvatskoj svjetonazorni monopol na području obrazovanja i gotovo faktički monopol u programima državne televizije, ističe Vrcan, dodajući da "nema nijednog svjetonazornog faktora u Hrvatskoj koji bi imao onakva prava na televiziji kakva ima Katolička crkva", prenosi RFE njegove riječi.
Što se tiče teza da je u većini država izniklih na području bivše Jugoslavije crkva zauzela nekadašnje mjesto komunističke partije, profesor Vrcan upozorava da se "takvo mišljenje može prihvatiti samo uvjetno jer Katolička crkva u Hrvatskoj nije faktor vlasti a komunistička je partija bila utjelovljenje vlasti".
"Ono što možda stoji jest da se građani dijele na one koji važe za normalne i dobre i na one druge koji se smatraju građanima s nedostatkom a razlika je u tome što se prvi deklariraju kao vjernici i kao katolici a ovi drugi ne", upozorava splitski sociolog u razgovoru za RFE.
Današnja država miješa se u pitanja poput onog kakve će koncepcije života građani prihvaćati života građana, "i to prije svega sa stajališta zaštite ili promocije takozvane nacionalne kulture i nacionalnog identiteta i na toj podlozi religija dobija povlašteni položaj, tumači profesor Vrcan.
Konstatirajući da je Katolička crkva u Hrvatskoj i faktor političkog života, on napominje da je to "bilo vidljivije u doba nadbiskupa Kuharića i predsjednika Tuđmana, kada je njihova suradnja imala oblike klasičnog odnosa trona i oltara, a to znači da je Katolička crkva u Hrvatskoj djelovala poput institucije koja daje legitimitet politici".
Kada je riječ o odnosu Crkve prema strankama, profesor Vrcan ističe HDZ bila stranka koja je mogla računati na javnu potporu crkvene hijerarhije. "Ne na potporu vjernika u cijelosti, već crkvene hijerarhije", konstatira splitski sociolog u razgovoru za RFE.
"Drugi tip potpore Katoličke crkve išao je prema političkoj desnici bez obzira na njezine varijante, a treći i najčešći oblik potpore bio je da crkva zauzima stajališta za koga ne treba glasati", tumači splitski sociolog.
Oblikuju se novi odnosi između države, politike, crkve i religije u kontekstu dominantne uloge takozvane politike identiteta u kojoj crkva i religija imaju posebno mjesto, konstatira Vrcan, dodajući da "i Hrvatska kreće putem koji danas dominira u Europi".
"Katoličanstvo via facti traži da se Hrvatska u duhovnom smislu ustroji kao uistinu katolička zemlja", ističe splitski sveučilišni profesor, zaključujući da "religiju treba privilegirati - ne zato što nam ona obećava spas i nudi nam nešto na drugom svijetu, nego zbog toga što je ona ključni čimbenik nacionalne kulture i nacionalnog identiteta".
"Budući da država ne može biti neutralna prema tome, ne može biti neutralna ni prema promociji uloge crkve u okviru stvaranja nacionalne kulture i nacionalnog identiteta", upozorava profesor Srđan Vrcan u razgovoru za RFE.