Izvješće kaže da hrvatski Ustav osigurava slobodu vjere i slobodno iskazivanje vjerskih uvjerenja, a da hrvatska Vlada "općenito poštuje ova prava u praksi".
U općenito pozitivnom izvješću koje se odnosi na razdoblje od srpnja 2003. do lipnja 2004. stoji da nije bilo promjena u odnosu na prethodno razdoblje i navodi da je "koalicijska vlada koja je preuzela vlast u prosincu 2003. nastavila pridonositi općenito slobodnom prakticiranju vjere".
Navodeći kako su nacionalna i vjerska pripadnost u hrvatskom društvu blisko povezani, Izvješće kaže kako su u razdoblju koje ono pokriva međunarodni promatrači i vjerski čelnici konstatirali općenito poboljšanje nacionalnih i vjerskih odnosa u Hrvatskoj.
Iako u Hrvatskoj ne postoji službena državna religija, kaže izvješće, Katolička crkva uživa bliske odnose s državom koje ne dijele druge religijske skupine.
State Department, međutim, navodi kako se pravni položaj većine velikih religijskih zajednica u Hrvatskoj poboljšao zahvaljujući sporazumima s državom koji im daju beneficije slične onima koje temeljem konkordata uživa Katolička crkva, najveća među njima.
"Predstavnici manjinskih vjerskih zajednica ukazuju da se opća klima za slobodu vjere poboljšala od razdoblja na koji se odnosi prethodno izvješće", stoji u Izvješću.
Prema Izvješću u Hrvatskoj ima 85 posto katolika, 6 posto pravoslavaca, jedan posto muslimana, manje od jedan posto židova, četiri posto pripadnika drugih vjera i dva posto ateista.
State Department kaže kako je povrat vlasništva koje je nacionalizirao ili konfiscirao bivši jugoslavenski komunistički režim i dalje problem za sve vjerske zajednice. Tako je, primjerice Katolička crkva izvijestila da joj je vraćeno ukupno samo 15 do 16 posto imovine. Srpska pravoslavna crkva procjenjuje da joj je vraćeno 10 posto imovine i da je proces povrata zapeo protekle godine, navodi se u Izvješću.
Iako zapaža poboljšanje nacionalnih i vjerskih odnosa, Izvješće bilježi nastavak incidenata usmjerenih prvenstveno protiv pravoslavnih svećenika i oskrvnuća i oštećivanja objekata Pravoslavne crkve.
Izvješće navodi prijetnje i fizičke napade na pravoslavne svećenike i crkvenu imovinu u Dalmaciji, oštećenje crkve u Ogulinu, pravoslavnog groblja u Gospiću te često oštećivanje groblja u Vukovaru.
State Department, ipak, zapaža, da je smanjena žestina i broj takvih incidenata.
U Izvješću State Departmenta navodi se i da su "konzervativni djelovi" hijerarhije Katoličke crkve izražavali nezadovoljstvo vladinom politikom, uključujući povratak izbjeglica i reintegraciju i suradnju s Haškim sudom, i ocjenjuje da ta stajališta nisu koristila procesu povratka izbjeglica i nacionalne pomirbe.
State Department također kaže da Katolička crkva vrši značajan utjecaj na socijalnu politiku hrvatske Vlade. Navodeći primjere nastojanja da se spriječi rad trgovina nedjeljom te prosvjed protiv programa borbe protiv HIV/AIDS-a koji je uključivao i uporabu prezervativa, Izvješće zaključuje da su te inicijative mnogi djelovi građanskog društva shvatili kao neumjesne napore Katoličke crkve da nametne društvu konzervativne vrijednosti.