Hrvatski plemići ostavili su dubok trag u slovačkoj kulturi i povijesti, rekao je autor izložbe Jan Botik iz slovačkoga Nacionalnog muzeja.
Sadržaj izložbe je novost jer su se do sada etnolozi i povjesničari isključivo bavili seljaštvom u hrvatskoj dijaspori, rečeno je.
Nikola Zrinski jedna je od najpoznatijih osoba hrvatskog podrijetla, njegova borba i smrt opjevane su u Slovačkoj, kazao je.
Najpoznatiji svjedok hrvatske plemićke kulturne baštine u današnjoj Slovačkoj je Palača Grasalković u Bratislavi, rezidencija slovačkog predsjednika.
Plemići nisu bili tako čvrsto povezani kao seljaci pa se nisu održali ponajviše zbog "ugarske etničke endogamije", kazao je Botik.
U migracijama prije pola tisućljeća u Slovačkoj se trajno nastanilo više hrvatskih plemićkih obitelji, među kojima su najpoznatiji Horvat-Stančić, Kružić, Kovačić, Keglević, Grasalković i Kolonić.
U organizaciji Povijesnog muzeja u Bratislavi i Hrvatskog veleposlanstva u Bratislavi ta je izložba prvi put otvorena u lipnju prošle godine u Hrvatskom veleposlanstvu u Bratislavi, a zatim i na više mjesta u Hrvatskoj - Đakovu, Našicama, Požegi i Rijeci.
Hrvatska dijaspora u Slovačkoj zadržala se u nekoliko sela - Hrvatski Jandrof, Čunovo, Hrvatski Grob i Devinsko Novo Selo.
Od 1990. Hrvati u Slovačkoj organizirani su u "Hrvatski kulturni savez", osnovali su desetak folklornih društava i festival hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu, u kojem postoji i dijalektološki rječnik hrvatskoga govora.