Stručne pogreške do kojih dolazi kada se nekim dijagnostičkim i terapijskim zahvatom učini šteta bolesniku, događaju se i liječnici ih trebaju priznati, ali kod nas u tom pogledu još uvijek ne postoji liječnička kultura, smatra predsjednik Povjerenstva za stručna pitanja i nadzor HLK-a Mirko Djurašin.
To je povjerenstvo u zadnjih sedam i pol godina zaprimilo 599 prijava sa sumnjom u liječničku pogrešku, no nakon provedenog nadzora, koji procjenjuju stručnjaci za pojedine specijalnosti, samo je u jednom slučaju liječniku privremeno oduzeta licenca.
U 33 slučaja povjerenstvo je izreklo mjeru upozorenja, a u 10 slučajeva javnu opomenu koja se objavljuje u Liječničkim novinama.
Postupci utvrđivanja odgovornosti traju prosječno između četiri i šest mjeseci, što ovisi o vremenu i zauzetosti eksperata.
"Najčešće medicinske pogreške odnose se na komunikaciju između liječnika, pacijenta i obitelji, zbog čega uslijed nerazumijevanja dolazi do žalbi koje stvarno nisu utemeljene na medicinskim pogreškama", tvrdi Djurašin. Najveći broj prijava dosad se odnosio na porodništvo i komplikacije kirurških zahvata.
Nešto su češće u proteklom razdoblju bile pritužbe koje su se odnosile na liječničku etiku i deontologiju, pa je povjerenstvo u osam godina obradilo 685 prijava.
Desetorici liječnika privemeno je oduzeta licenca, upozoreno je njih 17, a javno opomenuto šestero.
HLK ocjenjuje da se Hrvatska uklapa u europski prosjek od 10 posto slučajeva čije liječenje završi s nepoželjnim ishodom.
Pritom navodi podatke o 700.000 bolničkih obrada u prošloj godini, 60 milijuna usluga u primarnoj zaštiti, isto toliko u polikliničko-konzilijarnoj, te 10 milijuna usluga u zubozdravstvenoj zaštiti, koji se dijelom obavljaju na nesigurnim i zastarjelim uređajima, što povećava mogućnost pogreške.
Kako bi se smanjile tenzije, HLK će Vladi predložiti uvođenje tzv. "no fault compensation" kakav uvode europske zemlje na temelju skandinavskog iskustva. Pacijentu bi se omogućilo dobivanje novčane kompenzacije za liječničku pogrešku iz posebnog fonda za tu svrhu, bez pokretanja postupka pred tijelima HLK-a ili pred sudovima.
Istodobno bi to smanjilo tenzije kod liječnika jer se ne bi tražilo krivca i osuđivalo već bi se, na temelju pogrešaka, radili algoritmi liječenja kako bi se u konkretnim slučajevima ubuduće spriječila pogreška, kaže predsjednik HLK-ova Povjerenstva za međunarodnu suradnju Egidio Čepulić.