Upravo su pretilost i pušenje među dva glavna uzročnika kardiovaskularnih bolesti od kojih umire svaki drugi stanovnik svijeta, rečeno je na predstavljanju teme ovogodišnjeg Dana srca "Djeca, mladi i bolesti srca", kojom se želi upozoriti da zdrave životne navike mogu spriječiti pojavu bolesti srca u djetinjstvu i onemogućiti njezin razvoj u mladosti.
Obilježavanje Dana srca započelo je danas stručnim simpozijem na Medicinskom fakultetu, a središnji događaj bit će u nedjelju na Jarunu, kada će građani od 10 do 14 sati moći, uz prigodni program, izmjeriti krvni tlak i indeks tjelesne mase te se posavjetovati o svojem zdravlju.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić kaže kako se kardiovaskularne bolesti uglavnom javljaju u starijoj dobi, kao posljedica nezdravog načina života - pušenja, prekomjerne težine ili tjelesne neaktivnosti, iako se infarkt miokarda u posljednje vrijeme, zbog stresa, češće bilježi i kod osoba u kasnim tridesetima.
Miličić ističe da se prehrambene navike stvaraju već u dječjoj dobi i kasnije ih je teško ispraviti, a kod nas je u školama i kod kuće još uvijek u velikim količinama prisutna nezdrava masna hrana.
Ravnatelj KBC-a Zagreb Željko Reiner napominje kako je dokazano da ateroskleroza (zakrečenje krvnih žila) može započeti u tinejdžersko doba, ali se u 90 posto slučajeva može spriječiti promjenom rizičnih čimbenika.
Radi sprečavanja razvoja srčanih bolesti u kasnijoj dobi, bilo bi dobro da se kod desetogodišnjaka, čiji roditelji imaju neki od rizičnih faktora (povišeni tlak, masnoće), obave pretrage na kolesterol i triglicerine te provjeri krvni tlak.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je u svijetu od srčanih bolesti 2001. umrlo 16,6 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj lani umrlo skoro 28 tisuća osoba.
Po suvremenim saznanjima, prijevremena smrtnost može se smanjiti za pola promjenom načina života i usvajanjem korisnih životnih navika kao što su pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i nepušenje.