Crnković se prevođenjem bavi od 1960., a prevodio je s engleskoga, francuskog, njemačkog i ruskog. Od 1969. postaje urednik za beletristiku, a od 1973. glavni urednik u Nakladnom zavodu Znanje u Zagrebu. Pokrenuo je i uređivao biblioteke HIT, ITD i Evergrin u Znanju. Od 1996. radi u izdavačkoj kući "Algoritam".
U proteklih 35 godina uredničkog posla uredio je i više pojedinačnih izdanja, izabranih djela za razne nakladnike što obuhvaća više od 500 knjiga. Preveo je 150 knjiga, a na večerašnjem predstavljanju kazao je kako su mu najdraži prijevodi Prousta i Dostojevskog.
Zlatko Crnković je objavio i pet knjiga od kojih su najpoznatije "Knjige mog života", a zatim knjiga "Pisac i njegov urednik", u kojoj su objavljena izabrana pisma što ih je razmijenio s Ivanom Aralicom.
Od važnijih književnih prijevoda spominju se Tolstojev "Rat i mir", Nabokova "Lolita", Kafkina "Pisma Mileni", zatim "Idiot", "Zločin i kazna" i "Braća Karamazovi" Dostojevskog, "Smrt u Veneciji" T. Manna, te djela Prousta, Hemingwaya i drugih svjetskih klasika.
U biblioteci Algoritma "Zlatko Crnković vam predstavlja" objavio je oko 400 naslova, među kojima, osobito popularnu trilogiju "Gospodar prstenova", te tri prve knjige serijala o čarobnjaku "H. Potteru" i druge.
O velikom prevoditeljskom i uređivačkom, te književnom djelu Zlatka Crnkovića govorili su književnica i povjesničarka književnosti Julijana Matanović i vlasnik "Algoritma" Neven Antičević. Oni su naglasili kako je Zlatko Crnković kao urednik bitno utjecao na objavljivanje djela suvremenih hrvatskih prozaika, odnosno zahvaljujući njegovom uređivačkom radu, ta su djela zauzela istaknuto mjesto u hrvatskoj književnosti.
Na upit što bi poručio današnjim mladim prevoditeljima, kazao je kako se moraju oslobađati originalnog teksta, dodavši, kako je za pravi prijevod osim talenta najvažnije dobro poznavanje vlastitog jezika.
Za ovu prigodu otvorena je izložba knjiga i radova Zlatka Crnkovića, a dramski umjetnik Vanja Drach, čitao je Crnkovićeve tekstove.