Za iznenadno živo zanimanje EU za manjine u Vojvodini zaslužna je njezina nova članica Mađarska, čiji je ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacs u ponedjeljak upozorio u Bruxellesu na učestale incidente usmjerene protiv vojvođanskih Mađara. Vijeće ministara EU-a najavilo je nakon toga da će pozorno pratiti poštuje li Srbija manjinska prava u Vojvodini.
Predsjednik Mađarske Ferenz Madl doputovao je u utorak u trodnevni posjet SiCG gdje se sstao s predsjednikom te državne zajednice Svetozarom Marovićem.
Do posjeta mađarskog predsjednika došlo je nakon što su u posljednje vrijeme u Vojvodini učestali incidenti usmjereni protiv mađarske manjine, zbog čega su se neke obitelji Mađara odlučile iseliti. Predsjednici su se složili da je incidenata bilo, ali su zaključili da oni nisu proizvod državne politike.
Po svim predizbornim istraživanjima, najveću potporu birača imaju kandidati liste Demokratske stranke Borisa Tadića i Srpske radikalne stranke haaškog optuženika Vojislava Šešelja.
Jedina stranka Hrvata u Srbiji, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), sklopio je u ponedjeljak u Subotici sporazum o koalicijskom nastupu na predstojećim lokalnim izborima i izborima za zastupnike vojvođanskog parlamenta sa Savezom vojvođanskih Mađara (SVM).
Dokumentom je definirano da će se dvije stranke međusobno podupirati
na pokrajinskoj razini, kao i da će DSHV podržati Gezu Kucseru, kandidata te mađarske stranke za gradonačelnika Subotice. SVM i DSHV su u subotičkoj općini na vlasti od prvih višestranačkih izbora u Srbiji, 1992. godine.
"U tom razdoblju izgradili smo ozračje i sredinu koja je pružala elementarni osjećaj sigurnosti. Tome možemo zahvaliti da se Hrvati iz Subotice nisu iseljavali masovno tijekom ratnih devedesetih", izjavio je predsjednik DSHV-a Petar Kutić.
Jedina stranka Hrvata u Srbiji trenutačno nema predstavnika u Skupštini Vojvodine i ima 13 vijećnika u Skupštini općine Subotica. Procjenjuje se da bi DSHV mogao osvojiti najviše 7 vijećničkih mjesta u subotičkom parlamentu, nekoliko u Somboru i Apatinu, te jedno zastupničkom mjesto u Skupštini Vojvodine.
Biračka mjesta otvorena su U 148 općina u Srbiji, a na njima će građani birati odbornike i predsjednike općina odnosno gradonačelnike. Na pokrajinskim izborima u Vojvodini i zastupnike u pokrajinskoj skupštini s mandatom od četiri godine.
Pokrajinski izbori u Vojvodini održavaju se po kombiniranom izbornom sistemu, odnosno polovina zastupnika (od ukupno 120) u vojvođanskoj Skupštini birat će se po većinskom, a polovina po razmjernom sustavu, s izbornim pragom od pet posto. Cijela Vojvodina jedna je izborna jedinica, u kojoj ima milijun i 600 tisuća birača.
Manjinske liste sudjeluju u raspodjeli mandata i ako osvoje manje od pet posto glasova, ali najmanje onoliko koliko je potrebno za izbor jednog zastupnika, što je po procjeni 15-20 tisuća glasova.