Za 120 mjesta u pokrajinskom parlamentu nadmeće se ukupno 10 stranaka i predizbornih koalicija, čiji će se predstavnici birati po kombiniranom izbornom sustavu, većinskom i razmjernom.
Iako na pokrajinskim izborima sudjeluju i donedavno jake regionalne i stranke s nacionalnim predznakom, poput Lige socijaldemokrata Vojvodine, Reformista Vojvodine, Saveza vojvođanskih Mađara, sudeći prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja minimalne su šanse da pokrajina ponovno dobije vlast po ukusu iskrenih "autonomaša" i pripadnika nacionalnih manjina.
Razloge treba tražiti u drastičnom padu popularnosti tih stranaka u biračkom tijelu Vojvodine, čije je opredjeljenje, prema anketama, bitno drugačije u odnosu na prošle izbore 2000. godine
Istraživanje koje je početkom tjedna objavio vojvođanski Građanski list, a provela ga je neovisna agencija za ispitivanje javnog mnijenja iz Novog Sada, pokazalo je da u glavnom gradu Vojvodine najveću potporu građana ima Srpska radikalna stranka, za čije bi predstavnike na lokalnim izborima glasovalo oko 35 posto građana Novog Sada.
U bloku demokratskih stranaka, koje razjedinjene nastupaju na izborima, najveće povjerenje birača imaju kandidati Demokratske stranke predsjednika Borisa Tadića, slijede predstavnici Koštuničine Demokratske stranke Srbije i tako dalje.
Još bolji izborni rezultat na lokalnim i pokrajinskim izborima srpski radikali bi, prema anketama, mogli ostvariti u Srijemu, dok se pobjeda demokratskih stranaka, DS-a i eventualno stranke mađarske manjine, može očekivati u Bačkoj, u kojoj živi najveći dio mađarske i hrvatske manjine.
Poznati srbijanski politolog Vladimir Goati procjenjuje da na izborima neće biti većih odstupanja od rezultata srpanjskih predsjedničkih izbora u Srbiji i da će oko 60 posto glasova, dakle apsolutnu većinu, dobiti Demokratska stranka i Srpska radikalna stranka.
"Predstojeći izbori u Vojvodini svakako će rezultirati takvim sazivom Skupštine Vojvodine koji će pokazati rascjepe u svijesti građana pokrajine", ocjenjuju analitičari Instituta društvenih znanosti u Beogradu. Ideja autonomije, koja je donedavno bila jedna od ključnih tema za Novi Sad i Vojvodinu, dodaju oni, istrošena je i pala je u drugi plan.
Razloge tome treba prije svega tražiti u iznevjerenim očekivanjima glede veće autonomije Vojvodine, dok se porast popularnosti radikala može u velikoj mjeri objasniti razjedinjenošću demokrata i razočaranošću rezultatima vladavine koalicije DOS tijekom protekle četiri godine.
Prema mišljenju pokrajinskih analitičara, može se očekivati da će sasvim izvjestan ulazak radikala u pokrajinski parlament, kojim su prethodne četiri godine suvereno vladali predstavnici Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, demokrata Borisa Tadića i članovi Saveza vojvođanskih Mađara, otežati a možda čak unazaditi rad brojnih institucija nacionalnih manjina čiji je osnivač Skupština Vojvodine.
Jedina stranka nacionalnih manjina na vojvođanskim izborima bit će Savez vojvođanskih Mađara, koja unatoč njihovoj dugogodišnjoj suradnji nije u formalnoj predizbornoj koaliciji s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini (DSHV), kako na razini pokrajine, tako ni u općinama.
Izvjestan stupanj izborne suradnje ipak je ostvaren time što će se stranke u pojedinim izbornim jedinicama međusobno podupirati.
Politički predstavnici vojvođanskih Hrvata imat će tri kandidata na pokrajinskim izborima i nekoliko desetina kandidata za vijećnička mjesta u Subotici, Somboru, Apatinu i Novom Sadu. DSHV, kako ističe njezin predsjednik Petar Kuntić, računa na najmanje jednog predstavnika u Skupštini Vojvodine, kao i na 4-5 mjesta u parlamentu Skupštine općine Subotica, dok je izborne rezultate u drugim mjestima Vojvodine teško predvidjeti.
U protekle četiri godine stranka vojvođanskih Hrvata imala je dva zastupnika u Skupštini Vojvodine i 13 vijećnika u parlamentu Subotice, koja je političko, kulturno i obrazovno središte ove zajednice.
Prisustvo političkih predstavnika Hrvata u skupštini pokrajine i općina, po riječima Kuntića, od iznimne je važnosti za nastavak izgradnje institucija hrvatske zajednice.
Po njegovom tumačenju izborni rezultat u velikoj će mjeri utjecati na rad Hrvatskog nacionalnog vijeća u SiCG, Nakladničke kuće "Hrvatska riječ", radio programa na hrvatskom jeziku u Subotici, Hrvatskog kulturnog centra "Bunjevačko kolo", kao i organizaciju nastave na hrvatskom u vojvođanskim osnovnim školama.
Lokalni izbori u Srbiji odvijaju se po novom zakonu o lokalnoj samoupravi koji predviđa daleko veća ovlaštenja za gradonačelnike općina i gradova. Gradonačelnici će u svojim sredinama imati ulogu koju ima predsjednik države - potpisivat će odluke skupštine, predlagat će postavljenje i razrješenje načelnika općinskog vijeća, odlučivat će proračunu i obavljati mnoge druge odgovorne poslove.
Prošli lokalni i pokrajinski izbori održani su 2000. godine, a na njima je tada jedinstveni DOS uvjerljivo pobijedio režim Slobodana Miloševića i tako ga natjerao na povlačenje s političke scene Srbije.