U nazočnosti velikog broja uzvanika, među kojima je bilo više desetaka književnika i kritičara iz Hrvatske, BiH i Italije, otkrivena je Šopova bista, rad akademskog kipara Stipe Sikirice. Otkrivena je i spomen soba u njegovoj rodnoj kući, a svetu misu zadušnicu u Jajcu predvodio je Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić.
Šop, rođen 1904. u Jajcu, školovao se u Banjoj Luci i Beogradu te Zagrebu gdje je i proveo najveći dio života i gdje je umro 1982. godine.
Prvu pjesničku zbirku pod naslovom "Pjesme siromašnog sina" dovršio je još 1926. da bi nakon toga uslijedilo još nekoliko knjiga kojima je na sebe skrenuo pozornost najznačajnijih književnih kritičara svoga vremena.
Najpoznatija Šopova djela su pjesničke zbirke "Isus i moja sjena", "Od ranih do kasnih pijetlova", "Za kasnim stolom", "Tajanstvena prela", "Kućice u svemiru" i "Astralije".
Nikola Šop je bio ne samo nadareni pisac i pjesnik već i vrsni predvoditelj s latinskog jezika. Za stvaralački rad i životno djelo 1970. godine dobio je nagradu "Vladimir Nazor".
Govoreći o Šopovu djelu, dugogodišnji urednik Nakladnog zavoda Matice hrvatske, književni kritičar i publicist Branimir Donat rekao je da je Šopova poezija "planetarne veličine", dok ju je književni teoretičar Zvonimir Mrkonjić ocijenio "zahtjevnom za čitatelja".
Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", koje je organiziralo događanja, najavio je da će do kraja godine biti objavljena Šopova sabrana djela, što će biti možda i najvažniji doprinos naporima da se oživi sjećanje na pisca čiji je rad bio nepravedno zapostavljen u bivšem sustavu. "Napredak" je utemeljio i nagradu "Nikola Šop" za najbolju knjigu pjesama na hrvatskom jeziku.
Pokrovitelji obilježavanje stote obljetnice rođenja Nikole Šopa bili su hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i trojno bosanskohercegovačko Predsjedništvo.