Dnevnik/Ljubljana - Rop imitira Leticu i Jorasa
Ribarenje slovenskog premijera Antona Ropa u Piranskom zaljevu i izjava ideologa Ropovih liberalnih demokrata (LDS) Slavoja Žižeka o sudbonosnom sukobu dviju opcija na skorašnjim parlamentarnim izborima govore o neobičnoj "ležernosti" vodeće stranke u sferi vanjske politike, konstatira ljubljanski "Dnevnik".
Podsjetivši da su čelnici HSP-a Slaven Letica i Tonči Tadić na sredini Savudrijske vale potpisali "savudrijski memorandum", ljubljanski list upozorava da slovenski premijer Anton Rop nije smio kao državnik odgovoriti na tu "provokaciju" istom mjerom.
Provokacija je upravo pozivala zabavljače kojima nedostaje pozornost medija da počnu crtati svoju granicu u Piranskom zaljevu a Ropovo je ribarenje utoliko neobičnije što je riječ o zadaći koju bi vještije obavio kakav Jožko Joras, ističe "Dnevnik", upozoravajući da u međuvremenu "Hrvati s Talijanima i Austrijancima" vješto zatežu diplomatsku mrežu oko Slovenije".
Slovenski premijer zapravo je poručio Hrvatima da mu ponestaje ideja jer je naporan diplomatski posao zamijenio pozom ribara, zaključuje ljubljanski list, dodajući da su slovenski političari time "dostojno" parirali Slavenu Letici u povijesnom kostimu na Svetoj Geri.
Večernji list/izdanje za BiH - Kardinal Puljić o odnosima Republike Hrvatske i Hrvata u BiH
Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izjavi je kako Republika Hrvatska treba provesti u djelo svoju ustavnu obvezu pomoći Hrvatima izvan Hrvatske i stvoriti državnu strategiju pomoći Hrvatima u BiH.
"Neophodno je definirati viziju odnosa Hrvata iz Republike Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini", rekao je kardinal Puljić u intervjuu bosanskohercegovačko izdanju "Večernjeg lista" od petka.
"Ako je suvremeni trend međunarodnih odnosa stvaranje raznih asocijacija i modela suradnje, opravdane je pitati se zašto je
izostala konkretna i osmišljena suradnje hrvatske države s Hrvatima u ovoj zemlji (BiH)", dodao je kardinal Puljić.
U odnosima između Hrvatske i Hrvata u BiH, po mišljenju kardinala Puljića, previše se stvari i odluka svodi, kako se izrazio, na "partijski" ili stranački pristup (aludira se na HDZ), a ne na državni pristup prema Hrvatima u BiH.
BBC/London - Napori hrvatske vlade slabo utječu na demografsku situaciju iz razdoblja rata
Iako je Hrvatska nesumnjivo posljednjih godina uložila ogromne napore u rješavanje stambenih problema svih osoba koje su bile prisiljene napustiti svoje domove, veliko istraživanje javnog mnijenja, provedeno među izbjeglim hrvatskim Srbima i Hrvatima izbjeglim iz BiH pokazuje da se tek mali broj tih ljudi želi trajno vratiti u svoje bivše domove, bilježi BBC.
Krajem rujna istječe konačan rok do kojeg srpske izbjeglice mogu hrvatskim vlastima podnijeti zahtjev za obnovu svojih kuća, a krajem godine i zadnji rok za podnošenja molbi za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava u Hrvatskoj, čime bi trebalo završiti evidentiranje Srba koji se žele vratiti, podsjeća postaja.
Na zajedničkoj konferenciji za novinstvo šef OESS-ove misije u Hrvatskoj Peter Semneby i hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul ponovno su pozvali izbjegle Srbe da se vrate svojim domovima ali spomenuto istraživanje javnog mnijenja pokazuje da se unatoč spomenutim naporima demografska situacija stvorena tijekom rata uglavnom neće bitnije promijeniti, zaključuje BBC.
The Times/London - Hrvatska privlači bogatije britanske kupce nekretnina
Britanci su prvo počeli kupovati nekretnine u Španjolskoj, zatim su se okrenuli Češkoj i novim članicama Europske unije, a sada vrebaju povoljne prilike u Hrvatskoj i Bugarskoj gdje se za 60.000 eura može kupiti apartmana na plaži, piše u petak londonski The Times u članku o tržištu nekretnina u istočnoj Europi.
Bugarska, sa svojim skijalištima i crnomorskom obalom, nada se EU-u priključiti 2007. godine zajedno s Rumunjskom, a Hrvatska, koja postaje popularno odredište nautičara, je također službeni kandidat za pridruživanje Uniji, navodi list. Kupci nekretnina u tim zemljama nadaju se da će, zahvaljujući stranim financijskim sredstvima koja pristižu u regiju, naći zakupce među mladim poslovnim ljudima koji će tražiti kvalitetne kuće za iznajmljivanje, objašnjava se u članku.
Ulagači se sada okreću Bugarskoj i Hrvatskoj gdje su cijene niže a zarade veće nego u prijestolnicama novih članica EU-a, piše list no napominje kako su rizici, poglavito na bugarskom tržištu nekretnina, veći.
Hrvatska je vlada ograničila gradnju u priobalju kako bi zaštitila okoliš, što bi moglo ići u prilog ulagačima jer će manja ponuda držati cijene postojanim, nastavlja list i prenosi ocjenu Paula Kepplera iz agencije Croatiansun koji ističe kako bi Hrvatska trebala izbjeći cikluse velikih ulaganja u nekretnine kakvima su ulagači na tržištima poput španjolskog mogli svjedočiti u prošlih 15-20 godina.
"Cijena nekretnina u Hrvatskoj već raste. Premda Croatiansun prodaje stan s jednom spavaćom sobom u Medulinu u Istri za 58,032 eura, stara kamena villa s tri ili četiri spavaće sobe, 2500 četvornih metara okućnice i bazenom stoji 450.000 eura - što i nije baš niska cijena. No ta villa u toskanskom stilu namijenjena je ljudima koji i žive u takvom stilu prije nego li onima koji žele ostvariti brzu zaradu. Amar Sodhi, iz agencije Avatar kaže: 'Dok su mnogi koji kupuju u Bugarskoj privučeni cijenom, oni koji koji gledaju prema Hrvatskoj su bogatiji i pripadnici su srednjeg staleža'", stoji u članku.