Ta uredba koju je Vlada prihvatila prošli tjedan, uz ostalo zabranjuje gradnju i planiranje gradnje vjetroelektrana na otocima, te unutar pojasa od tisuću metara od obale.
"Upravo na tim lokacijama u tijeku su istražni i pripremni radovi, koji su ovom uredbom zaustavljeni", rekao je na današnjoj konferenciji za novinare dopredsjednik grupacije Tonči Panza. Po njegovim riječima u pripremu pojedine lokacije za izgradnju vjetroelektrana treba uložiti i do 70 tisuća eura i to je izravna šteta za investitora. No, tu su i štete za lokalnu zajednicu, zbog potrebe revizije prostornih planova, ali i za državu koja se, kaže Panza, ovom uredbom odriče 300 do 350 milijuna eura, koliko su po njegovim podacima tvrtke spremne investirati u gradnju vjetroelektrana.
Predsjednik grupacije Bojan Rešec ističe da nije jasno zašto su u uredbi vjetroelektrane izdvojene u posebnu kategoriju, zajedno sa odlagalištima smeća, kamenolomima, divljom gradnjom i betonizacijom obale.
Istodobno, kažu članovi grupacije, na otocima je dozvoljena gradnja termoelektrana, naftnih terminala i drugih objekata koji mogu imati neusporedivo nepovoljniji utjecaj na okoliš.
Prosvjedima koordinacije pridružili su se Laszlo Horvath, voditelj Nacionalnog energetskog programa ENWIND, Energetskog instituta Hrvoje Požar te akademik Božidar Liščić, predsjednik Znanstvenog Vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Horvat ističe da je Vladina odluka ishitrena jer su planovi o izgradnji vjetroelektrana dio strateških Vladinih dokumenata. Akademik Liščić, pak smatra da je gradnja vjetroelektrana prilika hrvatskoj industriji, navodeći primjer Španjolske u kojoj je, po njegovim riječima, u proizvodnji i montaži vjetroelektrana posao dobilo 17 tisuća radnika.