Večer/Maribor - Hrvatsko-slovensko ribarenje u mutnom
Učestali ribarski incidenti u Piranskom zaljevu uz asistenciju policijskih plovila dobivaju već operetne značajke, a čini se da je jedini cilj stvaranja napetog ozračja da se stanje na granici i odnosi dviju država prikažu kao neodrživi, konstatira mariborska "Večer".
"Ribari se obično hvale veličinom uhvaćene ribe a u hrvatsko-slovenskom ribarenju u mutnom očito je postalo važnije koliko daleko je ribaru uspjelo baciti mreže u drugo teritorijalno more, i to na morskoj granici koja nije definirana", piše "Večer", dodajući da dvije strane u piranskom sporu žele "prejudiciranjem stanja i stvaranjem svršenog čina" poništiti argumente protivnika.
"Ti incidenti, bez obzira na to jesu li ih izazvali umaški ili drugi predizborni ribari ili Jožko Joras na kopnu, sigurno su inscenirani iako naručitelj nije uvijek onaj na kojega bi odmah posumnjali", upozorava list, ocjenjujući da su najnoviji savudrijski zapleti dio izborne strategije nekih političara.
Slovenija i Hrvatska mogu se neko vrijeme pretvarati da incidenti ne kvare navodno prijateljske odnose i konstruktivnu atmosferu, ali neće moći u nedogled skrivati moguće probleme, upozorava mariborski list.
"Nakon što 3. listopada bude proglašena hrvatska zaštićena ekološko-ribolovna zona, pitanje izlaza na otvoreno more moglo bi postati bespredmetno, osobito ako takvu zonu proglasi i Italija", dodaje "Večer, napominjući da najava Zagreba da će u zaštiti hrvatske zone sudjelovati i vojska "potpuno neprimjerena demonstracija mišića".
Dodamo li tome i mogućnost ometanja kretanja slovenskih brodova koji plove u Koper, stvar postaje zaključena, a sporazum Drnovšek - Račan iskazuje se kao račun bez krčmara", zaključuje mariborska "Večer.
Nesszabadsag/Budimpešta - Američki Kongres ne bi trebao nekritički hvaliti promjene u Srbiji
Mađarski, hrvatski i albanski lobby u SAD-u žele zajedničkim snagama spriječiti da Predstavnički dom američkog Kongresa prihvati deklaraciju u kojoj se nekritički hvale demokratske promjene u Srbiji, doznaje u ponedjeljak budimpeštanski list Nepszabadsag.
Nacrt deklaracije izradio je zastupnik republikanaca Doug Bereuter, koji se krajem kolovoza povukao sa svoje dužnosti, a budimpeštanski list ističe da Centar za odnose američkih Mađara s Kongresom (CHACR) i organizacije američkih Hrvata i Albanaca žele utjecati da taj dokument ne bude uvršten u dnevni red Povjerenstva za vanjsku politiku američkog Kongresa.
Ocjena o bezuvjetnoj američkog potpori išla bi na ruku onima koji stoje iza napada na vojvođanske Mađare, prenosi Nepszabadsag ocjenu predsjednika CHACR-a Nagyja Sandora Andrasa.
Važno je da SAD pruži potporu demokratskim snagama u Srbiji ali bi usvajanje Bereuterovog prijedloga deklaracije uputilo netočnu poruku, upozorava za budimpeštanski list predsjednik CHACR-a, dodajući istodobno da rješenju aktualnih problema ne bi pridonijelo ni prihvaćanje stava po kojem Washington treba potpuno ukinuti potporu Srbiji, prenosi Nepszabadsag.
Oslobođenje/Sarajevo - Osnivanje nestranačkog tijela Hrvata Bosne i Hercegovine
Nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, povodom desete obljetnice neostvarenog pohoda Svetog Oca Bosni i Hercegovini, uputio je poruku u kojoj od Pape, zapravo, traži da bosansko-hercegovačke katolike, znači (i) Hrvate zaštiti od pojedinih dužnosnika međunarodne zajednice, piše u komentaru sarajevskog Oslobođenja te se navodi kako je politički odgovor na traženje kardinala Vinka Puljića stigao u obliku osnivanja nestranačkog tijela Hrvata Bosne i Hercegovine nazvanog "Forum".
Puljićevo pismo-poruka upućeno je i svećenicima, redovnicima, sestrama redovnicama i svim ostalim članovima Katoličke crkve u BiH, a potpisali su ga i biskupi Franjo Komarica, Ratko Perić i Pero Sudar, navodi list te nastavlja: "Iz Vatikana, dakako, odgovori ne stižu tako brzo; no politički je odgovor već stigao. Ono o čemu se govorilo prije nekoliko mjeseci ažurirano je, čini se, nakon što se kardinal obratio gotovo Urbi et Orbi - uskoro će biti osnovano nestranačko tijelo koje će okupiti hrvatske dužnosnike, intelektualce, predstavnike stranaka s hrvatskim predznakom, te predstavnike Katoličke crkve u BiH". Forum, kako ce se zvati to tijelo , "navodno, nestranačko, a (opet) puno političara", ima golem zadatak - osigurati ravnopravnost Hrvata "svakodnevno suočenih s neravnopravnošću u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda".
Zanimljivo je, medjutim, nastavlja se u komentaru lista, kako kardinal u svome pismu otvoreno kritizira aktualne hrvatske dužnosnike, tvrdeći kako bosansko-hercegovački Hrvati, zbog toga što im domicilni političari iz vlastita naroda ponekad u ključnom periodu okreću leđa, sve češće upiru oči prema Zagrebu. "Ta je tvrdnja, uglavnom, točna; neki bh. Sanader potrebniji je nego ikad - s tim da, vjerujem niti ostala dva (konstitutivna) naroda ne bi imala ništa protiv takva raspleta unutar hrvatskog korpusa. To kako je i Bošnjacima i Srbima nužan njihov Sanader ne treba, dakako, trošiti riječi", ocjenjuje komentator.
Slijedom kardinalova pisma, oglasio se i predsjednik HDZ-a i jedan od budućih članova Foruma Barića Čolak koji, komentirajući samo one dijelove pisma koji mu odgovaraju, govori i o neriješenom pitanju prognanih Hrvata - poglavito onih iz Republike Srpske, piše komentator list i dodaje kako je "Bosanska Posavina tu gotovo najbolnija rana".
"Priča o Posavini, koje se, eto, u predizborno vrijeme sjetio čak i Čolak, baš kao i uostalom i o srednjoj Bosni vraća film na početak. A početak je, zna se, epizoda zvana humano preseljenje. Bojim se da tu nepodopštinu, kada su ovdašnji Hrvati upirali oči ka Zagrebu, onom Tuđmanovom, a na temelju čega su - i od nekih gore spomenutih biskupa blagoslovljeni, izgrađeni bobanovo, šuškovo... neće ispraviti nikakav Forum. Možda jedino (stvarno) dragi Bog. Treba, dakle, moliti", zaključuje se u komentaru.
Digital Media Europe/Nizozemska - Hrvatska predvodi na tržištu plaćanja mobilnim telefonima
Usluga m-paymenta, plaćanja usluga mobilnim telefonima, uskoro će se značajno raširiti no ostat će velike razlike u razvijenosti između pojedinih tržišta uslijed njihovih posebnosti, predviđa se u globalnoj studiji savjetodavne tvrtke Arthur D. Little, prenosi portal Digital Media Europe navodeći kako je prema studiji Hrvatska jedno od vodećih tržišta u plaćanju usluga m-paymentom u središnjoj istočnoj Europi te da je naprednije i od mnogih tržišta zapadne Europe.
"Tržišni subjekti počeli su shvaćati da je stvaranje partnerstva ključno za pružanje bolje usluge te u konačnici za pokretanje usluga m-paymenta. U Hrvatskoj je taj proces počeo ranije nego u mnogim drugim državama", izjavio je dr. Karim Taga, partner i voditelj marketinga za Telekomunicije, informacijsku tehnologiju, medije i elektroniku pri tvrtki Arthur D. Little, prenosi portal.
Usluga m-paya već se širi u Aziji, posebice u Singapuru i Južnoj Koreji, te se 2006. očekuje njeno još veće širenje u regiji, nastavlja studija. Europa te zemlje blisko slijedi zahvaljujući uslugama plaćanja mobilnim telefonima, poput primjerice m-parkinga, koja je već pokrenuta u Austriji, Hrvatskoj i Norveškoj te se očekuje da će tržište m-paymenta ostvariti značajan rast počevši od 2008. godine, prenosi portal te navodi da je "Hrvatska među najnaprednijim tržištima u Europi i nalazi se ispred susjednih država, uključujući članicu Europske unije Sloveniju, kao i mnogih zapadnoeuropskih država". Usluga plaćanja mobilnim telefonima u Južnoj Americi i Sjedinjenim Državama još je uvijek u zametku te se očekuje da će njen razvoj u tim regijama biti sporiji.
"Jedan od razloga uspjeha m-paya u Hrvatskoj je rano pokretanje inovativnih primjena, poput m-parkinga 2001. godine. Uz to, kako su oba operatera mobilne telefonije aktivna na polju pružanja usluga m-paya, intenzivni marketing tih usluga doveo je do značajnog poznavanja i korištenja među hrvatskim potrošačima. Velika raširenost mobilne telefonije kao i aktivna nazočnost prodavatelja usluga i opreme u Hrvatskoj stvaraju uvjete koji pomažu uspješan razvoj m-paymenta", kaže dr.Taga.
Istraživači očekuju da će sljedećih godina hrvatsko tržište i dalje prvenstveno pokretati operateri na polju mobilne telefonije ali uz rastuću ulogu banaka i tvrtki koji nude kreditne kartice, zaključuje se u analizi portala Digital Media Europe.