RFE/Prag - Miloševićev bravurozni samrtnički ples
Bez obzira na to kako će dalje teći proces protiv bivšeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, pokušaji da se navodi optužnice stave u povijesni kontekst, uz stalno apostrofiranje uloge vodećih zemalja Zapada, mogu ostaviti "tek površinski efekt", kaže za Radio Slobodnu Europu pisac Predrag Matvejević.
"Ovo je jedan vrlo spretan način obrane, dovodeći u pitanje neke čija je krivnja sigurno prisutna", primjećuje Matvejević.
Milošević pritom "zanemaruje druge argumente koji mu ne idu u prilog". "Zanemaruje Ovčaru, zanemaruje Vukovar. On je u tom trenutku imao apsoutni utjecaj na Jugoslavensku armiju", podsjeća pisac u razgovoru za postaju.
"Haaški sud nije pripremljen za takvu vrstu procesa. Haaški sud je jedna velika improvizacija. Eto, u takvom kontekstu Milošević bravurozno izvodi svoj samrtnički ples. Nadam se da ga taj ples neće spasiti", dodaje na kraju Matvejević.
Osservatorio sui Balcani/Rovereto - Omišalj prijeti Jadranu
Projekt Družba Adria hrvatska je vlada do sada vodile u potpunosti unilateralno premda njegov možebitni negativni utjecaj može utjecati na sve zemlje koje izlaz na Jadran, ocjenjuje, pozivajući se i na ocjene udruge Zelena Istra, Elia Mioni iz vodstva udruge za zaštitu okoliša Legambiente Friuli Venezia Giulia u razgovoru za internet stranice Osservatorio sui Balcani.
Negativni utjecaji projekta Družba Adria tiču se svih zemalja Jadrana, ističe Mioni u razgovoru o projektu izgradnje naftovoda kojim bi se iz Rusije prevozila nafte do luke Omišalj na Krku, i podsjeća na posljedice koje su posljednjih godina u svijetu ostavile nesreće tankera za prijevoz nafte.
Hrvatska, osim svega, kasni u donošenju mjera sigurnosti za pomorski prijevoz, te primjerice ne postoje odredbe u vezi s dvostrukim dnom brodova, nisu određene ni granice starosti tankera, kaže Mioni i dodaje kako Hrvatska nema ni odgovarajuću obalnu stražu, odnosno sredstva za nadzor prometa, te nema ni planova za intervenciju u slučaju nesreća ove vrste.
Mioni u razgovoru podsjeća i na konvenciju iz Espoo-a o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnim okvirima koju su 1991. godine potpisale i Italija i tadašnja Jugoslavija. "Primjena konvencije iz Espoo-a omogućila bi talijanskoj strani uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na projekt Družba te da uspostavi bilateralna povjerenstva koja bi ispitala utjecaj tog projekta na cijeli sjeverni Jadran. Sadašnji predsjednik Legambiente, Roberto Della Seta, nedavno se susreo s ministrom za okoliš Matteolijem kojem je izložio cijelo pitanje", kaže Mioni u razgovoru.
Dnevnik/Novi Sad - SCG mora pripremiti zakonski temelj za sudjelovanje u regionalnom energetskom tržištu
Usvajanjem zakona o energetici Srbija bi se mogla punopravno uključiti u regionalno energetsko tržište u jugoistočnoj Europi ali i sudjelovati u stvaranju energetske zajednice u regiji, ističe novosadski "Dnevnik".
Zemlje jugoistočne Europe koje potpišu ugovor o stvaranju regionalnog energetskog tržišta imat će na raspolaganju oko 500 milijuna dolara pomoći, napominje novosadski list, podsjećajući pritom na izjavu ministra rudarstva i energetike Radomira Naumova da osnivanje regionalnog tržišta predstavlja veliku priliku za Srbiju da preko energetike uđe u europske integracije.
Polovicom srpnja u Beču je na sastanku Stalne radne skupine dogovoreno da Europsko povjerenstvo započne pregovore s Albanijom, BiH, Bugarskom, Makedonijom, Rumunjskom, SCG-om, Hrvatskom i Turskom o pretvaranju atenskog Memoranduma o razumijevanju u pravno obavezujući ugovor, tumači list, ističući da bi taj potez omogućio stvaranje zajedničkog energetskog tržišta.
Na tom je sastanku usuglašen i detaljni raspored daljih pregovora zemalja potpisnica atenskih memoranduma, kako bi se stvorili uvjeti za potpisivanje sporazuma o osnivanju regionalnog energetskog tržišta do kraja godine, čiji bi pravni okvir predstavljala regulativa EU-a, nastavlja "Dnevnik".
Taj je sporazum važan za SCG jer bi njime zemlja osigurala konkurentnu ulogu u budućem zajedničkom tržištu jugoistočne Europe, a stekla bi i pravo na ravnopravno korištenje povlastica na tom tržištu zajedno s drugim zemljama regije, i to sve do 2015., tumači novosadski list.
Der Standard/Beč - Austrija mora osigurati stipendije za studente iz srednje, istočne i jugoistočne Europe
Iako je odluka o uvođenju obveze plaćanja pristojbe za studij na austrijskim sveučilištima za studente iz inozemstva u skladu s politikom štednje, na razini obrazovne i europske politike ona predstavlja autogol, upozorava u komentaru u bečkom Der Standardu Ewald Nowotny, bivši zastupnik SPOE-a u austrijskom parlamentu i vicerektor bečkog gospodarskog sveučilišta.
Ta je odredba sama po sebi konzekventna budući da u novoj strukturi financiranja sveučilišta pristojbe za studij predstavljaju važan dio njihova budžeta, ističe Nowotny, upozoravajući da sveučilišta ne mogu obrazovati tisuće stranih studenata bez nadoknade odgovarajućih troškova.
Istodobno odredba zahtijeva i dopunjujuće mjere jer u protivnom valja strahovati od opsežnih negativnih efekata u obrazovanju, gospodarstvu i vanjskoj politici, upozorava Nowotny u komentaru za bečki list.
"Austrija je s pravom posebno zainteresirana za razvoj središnje, istočne i jugoistočne Europe i nastoji u toj regiji igrati posebnu ulogu, što joj na području gospodarstva jako dobro polazi za rukom", ističe autor komentara, napominjući istodobno da tješnje povezivanje na području obrazovanja, "posebno na razini sveučilišta", predstavlja važan aspekt te uloge.
Postoji samo jedna mogućnost za dugoročno rješavanje tog problema, ističe Nowotny u Der Standardu, zalažući se da Austrija formira stipendijski fond za nadarene studente iz zemalja pogođenih novom odredbom o plaćanju studija.
To bi posebno trebalo vrijediti za studente iz srednje, istočne i jugoistočne Europe budući da je riječ o regiji od posebne važnosti za budućnost Austrije, napominje Nowotny u komentaru u bečkom Der Standard-u.
Radio Vatikan/Vatikan - Religijska povijest HRvatske i Slovenije - Tema 26. europskog tjedna
Religijska povijest Hrvatske i Slovenije središnja je tema 26. europskoga tjedna koji se u organizaciji Zaklade Pavao VI. održava od 31. kolovoza do 4. rujna u sjevernotalijanskom mjestu Gazzada nedaleko Varesea, objavljuje Radio Vatikan.
Cilj je tog tradicionalnog skupa koji se održava svake godine početkom rujna predstaviti sveobuhvatni prikaz vjerske povijesti Staroga kontinenta, istražiti različite nacionalne identitete i osvijetliti njihovu povijest, tumači postaja.
Ove je godine Europski tjedan posvećen zemljama na jugoistoku Europe i predstavit će religijsku povijest Hrvata i Slovenaca od prihvaćanja kršćanstva do danas, najavljuje Radio Vatikan, dodajući da su sudionici ugledni predavači i stručnjaci za povijest Crkve, među njima i Franjo Šanjek, dominikanac sa zagrebačkoga Sveučilišta, Miran Špelič, franjevac s ljubljanskog Sveučilišta i Roberto Morozzo della Rocca iz Zajednice sv. Egidija.
Oslobođenje/Sarajevo - Željko Vukmirica - dobitnik nagrade "Mravac"
Svečanom dodjelom nagrada u utorak je u Mostaru završen 25. međunarodni festival autorske poetike "Dani teatra mladih" na kojem je nagradu "Mravac" dobio hrvatski glumac Željko Vukmirica "za nadahnuće sudionika i publike Festivala posvećenošću kazališnoj umjetnosti", bilježi sarajevsko "Oslobođenje".
Uz Vukmiricu nagrađeni su i Zijah Sokolović (za originalnu realizaciju predstave "Medvjed"), Ana-Marija Fabijančić (za lakoću igre i iskrenost na prezentaciji radionice "Karakteri žive u našim tijelima" i mostarski glumac Toni Pehar (za lakoću transformacije u četverostrukoj ulozi u predstavi "Glavom kroz zid"), prenosi "Oslobođenje.
Prije dodjele nagrada na maloj pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru izvedena je predstava "Glavom kroz zid" autora Zlatka Topčića i u režiji Seada Đulića, čija je radnja smještena u Mostar nekoliko mjeseci prije otvaranja Starog mosta do noći pred njegovo otvaranje, bilježi sarajevski list.