Predsjednik Mesić je istaknuo da otvaranje dućana samo za sebe ne bi značilo puno da nije riječ o novom početku otvaranja velikog broja prodajnih mjesta Dione.
Mesić je naglasio potrebu pokretanja ciklus proizvodnje i izvoza hrvatskih proizvoda. Bit ćemo zadovoljniji i da se konkurentan i prepoznatljiv proizvod izveze izvan Hrvatske, kazao je predsjednik upitavši se što nam vrijedi turizam, ako kroz njega nudimo tuđi proizvod.
Dodao je da u tom slučaju ne možemo govoriti o izvoznoj privredi i proizvodnji.
Hrvatska mora učiniti radikalne promjene, jer je uvoz dvostruko veći od izvoza, što je na duži rok neodrživo, rekao je Mesić dodajući da se mora regulativno pomoći hrvatskoj proizvodnji i izvozu.
Predsjednik Uprave trgovačkog lanca Dinova-Diona Stjepan Ljatifi podsjetio je da je Diona bila 5 godina u stečaju te da je nakon dvije neuspjele prodaje 18. studenoga lani vlasnikom postao konzorcij hrvatskih proizvođača. Konzorcij, koji čine Gavrilović, Lura, Vindija, Podravka i Kraš, uložio je 190 milijuna kuna i krenuo u projekt restrukturiranja i pripreme povratka Dione na tržište.
Dodao je da je Diona nekad imala 11 posto udjela tržišta maloprodaje, dok sada drži ispod 1 posto. Racionalizacija poslovanja, uvođenje informatičkih alata u prodaju i primjena suvremenih tehnoloških rješenja, u koje je uložen 1,5 milijun kuna, trebalo bi pomoći Dioni da poveća sadašnji tržišni udjel na 3 posto, očekivanja su Uprave. Napominju da je otvaranje 12 generalno uređenih objekata do 10. listopada upravo iskorak trgovačkog lanca u budućnost, a ukupno se obnavlja 25 objekata.
Ljatifi je rekao da imaju utvrđen tehnološki višak od 320 zaposlenih te da je za njihovo zbrinjavanje izdvojeno 20 milijuna kuna.
Novoobnovljeni objekti u Zagrebu, njih 12, imaju površinu od oko 12.000 četvornih metara, a hrvatski proizvodi čine više od 70 posto asortimana na Dioninim policama.
Dinova-Diona ima ukupno 109 prodavaonica, površine veće od 30.000 četvornih metara.