Neki su to od rezultata projekta "DemMon - Monitoring i upravljanje pridnenim ribljim resursima istočnog Jadrana - teritorijalne vode RH" predstavljenih danas u Splitu.
Temeljni zadatak projekta bilo je utvrđivanje stanja ribljih bogatstava, odnosno zaliha gospodarski značajnih vrsta u hrvatskom teritorijalnom moru.
Projekt je financirala Vlada Kraljevine Norveške, a provela ga Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Dobiveni podaci, ipak, ne znače da sada pouzdano znamo koliko čega imamo u hrvatskom ribolovnom moru i koliko se može loviti, upozorio je znanstveni koordinator projekta s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu dr. Nedo Vrgoč, predstavljajući rezultate istraživanja. Odgovor na ta pitanja mogli bismo doznati samo ako se istraživanje nastavi kontinuirano, rekao je.
Naveo je kako su tijekom protekle tri godine u organizaciji Uprave za ribarstvo, uz potporu Instituta za ribarstvo iz Tromsoa u Norveškoj, stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Filozofskog fakulteta iz Zagreba i splitskog Ekonomskog fakulteta prikupljeni podatci sa 103 gospodarska ribarska broda, od čega sa 73 koćarice.
Zabilježili su ukupan koćarski ulov od 51.089 kilograma, a laboratorijski je obrađeno 13.460 primjeraka riba i ostalih morskih organizama. Mrežama prosticama, parangalima i vršama za škampe ulovljeno je i analizirano još 101.982 kilograma, odnosno 127.408 primjeraka.
Analizom prikupljenog utvrđeno je kako je u koćarskim lovinama hrvatskih ribara najzastupljeniji oslić na kojega otpada 22 posto ukupnog ulova. Slijede trlja blatarica, kozica, crni muzgavac, te škamp sa šest posto i lignja s nešto više od pet posto ukupnog ulova.
Rezultati projekta "Demmon" općenito govore ono što se i do sada znalo, ali ti podaci sada imaju znanstveni karakter, kazao je Ivan Katavić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i ravnatelj Uprave za ribarstvo.
Koćarski ulovi su skromni, uglavnom s tendencijom smanjenja, a treba istaknuti podatak da ulov pada od hrvatske prema talijanskoj obali, posebno na području na kojem je proglašena ribolovno-ekološka zona, gdje je stanje lošije od očekivanog. Međutim, upravo to potvrđuje opravdanost ovog istraživanja, naglasio je Katavić, jer bi iz njega trebali proizići pozitivni rezultati za jadransko ribarstvo u cjelini.