Ponovno podizanje zida koji je dijelio Zapadnu i Istočnu Njemačku pozdravilo bi i 12 posto bivših građana DDR-a.
Sa sadašnjim političkim sustavom zadovoljno je svega 27 posto građana na istoku te 40 posto građana na zapadu zemlje.
I oko visine dosadašnje pomoći koja se sa zapada prelijeva na istok zemlje vlada razlika u mišljenju. Gotovo 40 posto 'zapadnjaka' smatra da je pomoć, koja gotovo 14 godina nakon ujedinjenja još uvijek iznosi 80 milijardi eura godišnje, previsoka, dok isto misli samo 4 posto stanovnika istoka zemlje. Istovremeno, gotovo 60 posto bivših stanovnika DDR-a smatra da danas žive bolje nego prije pada zida, dok se isto kao i u "državi radnika i seljaka" (DDR) osjeća 30 posto istočnih Nijemaca.
Unatoč tomu što većina smatra da žive bolje nego prije, Stranka demokratskog socijalizma (PDS), koja je proizišla iz državne Socijalističke jedinstvene stranke DDR-a i koja se nikada nije ogradila od svoje totalitarne prošlosti, na istoku zemlje bilježi ogroman porast popularnosti. PDS bi na predstojećim izborima u saveznoj pokrajini Brandenburg, koji se održavaju 19. rujna, mogao osvojiti 35 posto glasova, što je 12 posto više nego na posljednjim izborima prije pet godina. PDS, isto kao i desnoradikalne stranke, prosvjedima protiv reformske politike koalicijske vlade kancelara Gerharda Schroedera mobilizira nezadovoljne građane.
Istočni Nijemci će, s obzirom da je na području bivšeg DDR-a stopa nezaposlenosti i najviša, biti najviše pogođeni reformama koje stupaju na snagu početkom sljedeće godine a koje, između ostalog, predviđaju i smanjenje potpore za nezaposlene.
Vodeći njemački političari, među kojima je i kancelar Schroeder te prodvodnica demokršćanske oporbe Angela Merkel, upozorili su nedavno na opasnost od nove podjele zemlje. Povod bojazni su tzv. "prosvjedi ponedjeljkom" koji su usmjereni protiv politike savezne vlade, a koji se isključivo održavaju na istoku zemlje, dok na zapadu prolaze gotovo nezapaženo.