Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) je u odluci, koju je u ponedjeljak potpisao njegov predsjednik Theodor Meron, utvrdilo kako u konkretnom slučaju optužba ne mora dokazivati postojanje oružanog sukoba, jer "postoje situacije kada ratni sukob u jednoj državi izazove u susjednoj državi široke i sustavne napade na civile, sunarodnjake jedne od zaraćenih strana".
Šešelj je u prigovoru na optužnicu osporavao dvije točke koje ga terete za deportacije i prisilno premještanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci, u svibnju 1992., kao zločine protiv čovječnosti.
Tvrdio je da u Vojvodini u to vrijeme nije bilo oružanog sukoba, koji je temeljni preduvjet nadležnosti ICTY-a.
Raspravno vijeće je 26. svibnja prihvatilo njegove argumente i zatražilo da Tužiteljstvo razjasni optužbe za Vojvodinu s aspekta (ne)postojanja oružanog sukoba ili ih povuče.
Tužitelji su na takvu odluku reagirali žalbom 18. lipnja, koju je Žalbeno vijeće prihvatilo, potvrdivši opravdanost procesuiranja zločina počinjenih protiv vojvođanskih Hrvata.
Šešelja (50), aktualnog predsjednika Srpske radikalne stranke, haška optužnica u 14 točaka tereti za suučesništvo u udruženom zločinačkom pothvatu i ratne zločine počinjene u sklopu sustavnih napada na hrvatsko, muslimansko i drugo nesrpsko stanovništvo u velikim dijelovima Hrvatske, BiH i Vojvodine u razdoblju 1991-93.