"Radoslave Brđaninu raspravno vijeće osuđuje vas na jedinstvenu kaznu od 32 godine zatvora, u koju će vam se uračunati i pet godina provedenih u pritvoru", rekao je sudac Carmel Agius izričući presudu.
Brđanin (56) je proglašen krivim po individualnoj odgovornosti za osam od 12 točaka optužnice, uključujući progon na vjerskoj, političkoj i rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, dok je oslobođen krivnje za genocid, suučesništvo u genocidu, istrebljenje, te protupravno razaranje i oduzimanje imovine.
Presudom je utvrđeno da je kao predsjednik Kriznog stožera Autonomne regije Krajina (ARK) imao vodeću ulogu u koordiniranju kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata s tog područja.
Brđanin je oslobođen optužbe za genocid jer "vijeće nije uvjereno da je postojala specifična namjera da se unište skupine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u ARK", obrazlaženo je u presudi.
Utvrdivši da su "bošnjački i hrvatski neborci, ubijani od Srba, odvođeni u logore i izlagani uvjetima koji su sračunati na fizičko uništenje", što odgovara definiciji zločina genocida, Vijeće je zaključilo kako ipak nije dokazano da je u ARK počinjen genocid jer je "broj prisilno raseljenih pripadnika tih skupina izrazito velik u odnosu na one izložene fizičkom uništenju".
"Raspravno vijeće nije utvrdilo da je od 1. travnja do 1. prosinca 1992. u 15 općina ARK počinjen genocid", stoji u presudi.
Od 29 pojedinačnih pokolja navedenih u optužnici, samo četiri nisu dokazana, kazao je sudac Agius, dodajući da je u tim "dokazanim incidentima" ubijeno ukupno 1.669 Bošnjaka i Hrvata. Za primjer je naveo tri takva pokolja u općinama Ključ, Sanski Most i Skender Vakuf, u kojima je likvidirano 300 civila.
Po većini dokazanih inkriminacija Brđanin je proglašen krivim za "pomaganje i poticanje", dok je oslobođen krivnje za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu i po zapovjednoj odgovornosti.
Utvrđeno je da su odluke njegovog Kriznog stožera ARK o razoružanju nesrba, te kasnije o njihovom preseljenju s teritorija ARK pridonijele napadima srpskih snaga na gradove i sela u kojima su živjeli, zločinima koji su pritom počinjeni, odvođenju u logore, deportacijama i prisilnim preseljenjima desetaka tisuća ljudi.
U presudi je također navedeno da je u svojim javnim izjavama pozivao na odmazdu i ubojstva Bošnjaka i Hrvata.
Među otegotnim okolnostima naveden je njegov rukovodeći položaj, status i ranjivost žrtava, voljno sudjelovanje i dugotrajno kazneno ponašanje, te visoko obrazovanje. Brđanin je inženjer građevine.
Kao olakotne okolnosti uzete su mu pomoć Bošnjacima iz rodnog Čelinca, kajanje u pojedinim slučajevima, obiteljska situacija, te "uljudnost prema svjedocima optužbe"!?.
Uhitio ga je 1999. SFOR u BiH, kada je bio zastupnik u skupštini RS.
Optužen je zajedno s generalom Momirom Talićem. Suđenje u predmetu "Talić i Brđanin" počelo je 23. siječnja 2002. a nakon Talićeve smrti u rujnu te godine, postupak protiv Brđanina nastavljen je do 22. travnja ove godine, kada je završena glavna rasprava.