"Prošlog tjedna zaprimili smo zamolbu makedonskog Ministarstva pravosuđa i odmah je uputili Državnom odvjetništvu koje treba odlučiti hoće li preuzeti procesuiranje Boškovskog", potvrdila je Hini glasnogovornica hrvatskog Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić.
Državno odvjetništvo bi odluku trebalo donijeti na osnovu dokaza koje su prikupile njihove kolege u Makedoniji.
Za Boškovskim je početkom svibnja ove godine, nakon što mu je makedonski parlament ukinuo zastupnički imunitet, raspisana Interpolova tjeralica, no hrvatska policija ga, kako je tada rečeno u MUP-u, zbog njegovog hrvatskog državljanstva i zakonske procedure nije mogla uhititi. Naime, po zakonu, hrvatski državljani za kojima je raspisana međunarodna tjeralica ne mogu biti uhićeni sve dok država koja je raspisala tjeralicu kazneni progon ne ustupi Hrvatskoj.
Boškovski je hrvatsko državljanstvo dobio 1993. preko supruge. U Hrvatskoj je živio više od 20 godina i bio je sudionik Domovinskog rata.
Nakon objavljivanja tjeralice Boškovski je za hrvatske medije izjavio da je žrtva političkih podmetanja, koji za cilj imaju njegovo uklanjanje s političke scene. Rekao je da nije u bijegu i da će u rješavanju svog slučaja tražiti pomoć Hrvatske, te da će se vratiti u Makedoniju radi dokazivanja nevinosti.
Prema onome što je do sada obznanilo Ministarstvo unutarnjih poslova Makedonije, Boškovski je na osnovu iskaza jedne osobe osumnjičen da je organizirao ubojstvo Azijata koji su bili ekonomski emigranti na ilegalnom putu za Europu. Ubijeni Pakistanci i Indijac u vrijeme ubojstva prikazani su kao pripadnici terorističke skupine koja je planirala napade na strana veleposlanstva u Skoplju, no kasnije su se pojavile sumnje da je akcija bila namještena kako bi se pokazalo makedonsko sudjelovanje u ratu protiv terorizma.
Boškovski, pak, tvrdi da to nije istina i da to može posvjedočiti i disketa na kojoj je snimljen razgovor prema kome se može naslutiti da skupina Azijata priprema napade na veleposlanstva i makedonske državne organe.
Boškovski je za sada samo osumnjičen, dok je za dvojicu pripadnika specijalaca, njihovog zapovjednika i jednog biznismena na skopskom osnovnom sudu podignuta optužnica i uskoro počinje suđenje u slučaju poznatom kao "Raštanska lozja". Optuženi su već četiri mjeseca u pritvoru i, kao i Boškovski, tvrde da nisu krivi.
Nedugo nakon likvidacije Azijata u blizini Skoplja, u Pakistanu je napadnuto makedonsko veleposlanstvo pri čemu su poginule tri osobe. Napadači su, kako su nedavno javili makedonski mediji, osuđeni na 10 i više godina zatvora.
Makedonski mediji dugo su tvrdili kako će Ljubo Boškovski odgovarati i pred sudom u Haagu za slučaj sela Ljuboten, gdje su 2001. od podmetnute mine poginula osmorica makedonskih branitelja, nakon čega su oružane snage poduzele akciju u kojoj je stradalo desetoro Albanaca. No, najnovija izvješća iz Haaga govore da Boškovski nije osumnjičen za ovaj slučaj koji je jedini ratni slučaj u Makedoniji za koji je zainteresiran Haški sud.
Inače, na udaru policije i pravosudnih organa u Makedoniji od dolaska na vlast koalicije Socijaldemokratskog saveza, Liberalno-demokratske stranke i Demokratske unije za integraciju našli su se mnogi pripadnici bivše vlasti. Za sada je, zbog gospodarskog kriminala, na sedam i pol godina osuđen jedino čelnik stranke Roma Amdi Bajram.