Međunarodna ekipa znanstvenika prvi put buši lanac u Arktičkom oceanu kako bi izvadili uzorke koji će otkriti klimatsku povijest i možda pomoći u razumijevanju načina na koji ljudi mijenjanju planet.
"Zamislite to kao knjigu", rekla je Kate Moran, profesorica sa Sveučilišta Rhode Islanda i jedna od voditeljica ekspedicije. "Listamo unatrag stranice vremena", rekla je.
Znanstvenici tu ekspediciju priželjkuju već desetljećima, no dosad nisu imali mogućnosti dobiti i ledolomce i naprednu opremu za bušenje koja se koristi u naftnoj industriji.
Većinu ekspedicije, koja je počela ovoga mjeseca, a trebala bi potrajati do sredine rujna, znanstvenici će provesti nad Lomonosovim grebenom, 250 kilometara od Sjevernog pola. Izbušit će tri 500 metara duboke rupe ispod površine morskog dna kako bi izvukli uzorke koji su im potrebni za potpunu povijesnu analizu. Detaljne analize provest će se na sveučilištu u Bremenu, u Njemačkoj.
Nadaju se da će im uzorci omogućiti bolje razumijevanje dvaju glavnih faktora na Arktiku koji određuju klimu na Zemlji. Prvi je otjecanje slatke vode i njezin učinak na duboke morske struje koje reguliraju temperature oceana, a drugi su sante leda koje reflektiraju sunčevu svjetlost i djeluju kao Zemljini termostati.
Ledenjaci, Sunce, Zemljina rotacija i putanja smatraju se glavnim faktorima koji utječu na klimu.
Znanstvenici vjeruju da su oceani prije 50 milijuna godina bili oko 12,2 Celzijevih stupnjeva topliji. Tada su se počeli zamrzavati što je rezultiralo mini ledenim dobom koje je počelo prije tri milijuna godina i traje i danas. Znanstvenike zanima kada je zamrzavanje počelo i kojom brzinom se odvijalo.
Led na Arktiku danas se topi. U posljednja tri desetljeća smanjio se za 5 posto, što odgovara površini Francuske i Njemačke zajedno. Bez tog leda koji reflektira sunčevu svjetlost Zemlja će se, vjeruje se, nastaviti zagrijavati.
Moran je kazala da bi uzorci sedimenta trebali pokazati koliko je leda nestalo i kada. Trebali bi pokazati i kako oceanske struje koje potječu iz sjevernog Atlantika i obilaze svijet utječu na klimu.
Struja, poput goleme tekuće vrpce, nosi hladnu vodu prema jugu, prema Antarktiku, i dalje u Tihi i Indijski ocean, gdje se voda zagrijava i vraća prema Arktiku. Zbog globalnog zagrijavanja i topljenja arktičkog leda, struja bi, međutim, mogla oslabiti, što bi pak zbog smanjenog pritjecanja tople vode uzrokovalo zahladnjenje klime u Europi.