U Hrvatskoj se i dalje čude kako je usprkos protivljenju svih vladajućih i političkih struktura i vrha Katoličke crkve, spomenik Mili Budaku ipak postavljen, bilježi beogradski list, ističući da "ovu paradoksalnu situaciju na izvjestan način razrješuje današnji događaj, koji samo potvrđuje da se ovakve stvari gotovo u pravilu ne događaju slučajno, već imaju svoju pozadinu, odnosno određenu namjeru".
Potpisima više od 120 hrvatskih intelektualaca u otvorenom pismu "zapravo ponovno jača već poznata i stara teza poraženih kvislinških snaga da su suđenja ratnim zločincima iz II. svjetskog rata bila 'politička suđenja', odnosno da ustaše i ostali okupatorski kvislinzi nisu bili fašisti nego borci za nacionalnu slobodu , a protiv 'komunističke pošasti'", piše list.
Među potpisnicima su akademici, sveučilišni profesori i domaći uglednici privrženi "desničarskim hrvatskim političkim opcijama i do kraja vjerni Tuđmanovom liku i djelu", bilježi beogradski list.
"Tako se razišla magla u kojoj i pored masovnog verbalnog protivljenja izgradnji spomenika čimbenici događaja koji dobija sve veći negativan odjek u međunarodnoj javnosti i dalje upiru prst oko sebe", zaključuju beogradski list.