Spomen ploču hrvatskom književniku i nekadašnjem visokom dužnosniku NDH Mili Budaku, postavila je skupina hrvatskih iseljenika iz Kanade, unatoč protivljenju i apelima tamošnje lokalne vlasti, Crkve i državnih dužnosnika.
Ploča je postavljena u nedjelju, 22. kolovoza, uz ogradni zid župne crkve u Svetom Roku, mjestu u općini Lovinac, a njeno je postavljanje izazvalo brojne reakcije, većinom osude.
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor jučer je izjavila da Vlada od nadležnih očekuje da to riješe, jer spomenik, istaknula je, nanosi veliku štetu Hrvatskoj, nacionalnim interesima i ljudima iz tog kraja.
U nizu reakcija postavilo se i pitanje u čijoj je nadležnosti, lokalnih vlasti, državnih tijela, ili možda Crkve, kao i na temelju čega ukloniti spomen-ploču.
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks je u razgovoru za jedne dnevne novine izjavio da je uporište za to hrvatski Ustav u kojem je zapisano da je Hrvatska stasala na tradicijama antifašizma, a nasuprot NDH i zato ne može tolerirati nikakva obilježja pripadnicima pokreta i stranaka koji su u Drugom svjetskom ratu bili na strani NDH i fašizma.
Po nekim tumačenjima uporište bi se moglo naći i u Zakonu o gradnji.
No, iz resornog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odgovaraju da spomen obilježje Mili Budaku u Lovincu nije u njihovoj nadležnosti, jer za njega ne treba građevinska dozvola.
Pozivaju se pritom na Zakon o gradnji, članak 115. točka 5. da za "....slijedeće radove i jednostavne građevine...", u koje spadaju "...spomenička i sakralna obilježja građevinske (bruto) površine do 4,00 kvadratna metra i visine do uključivo 4 metra od razine okolnog tla" ne treba građevinska dozvola.