U tekstu, s nadnaslovom "Hrvatski paradoksi" i naslovom "Pogled ka ustaštvu", navodi se da su "reakcije javnosti i političara na inicijativu za podizanje spomenika sasvim primjerene i na mjestu, baš kao što se očekuje od zemlje koja za sebe tvrdi da se zasniva na temeljima antifašizma i takve borbe u Drugom svjetskom ratu, koja se cijelim svojim bićem nastoji uključiti u suvremene tokove europskih integracija, odnosno priključiti europskoj civilizaciji koja se danas prvenstveno temelji i izrasta upravo iz te anzifašističke borbe i opredjeljenja."
Na kraju se navode riječi predsjednika općine Lovinac Hrvoja Račića, kojoj pripada Sveti Rok, a koji kaže da su "spomenik podigli emigranti, koji loše kotiraju kod hrvatske emigracije, i lokalni HDZ, koji im ja dao tajnu potporu" pa je to sve, prema Račićevim riječima, "ispolitizirano". "Sada je općina došla na loš glas upravo u vrijeme kada se počela razvijati", dodaje predsjednik općine Lovinac, a prenosi "Politika".
U tekstu se dalje navodi da osude toga čina "nije teško razumjeti kada se ima u vidu da je Hrvatska izgleda danas jedina zemlja u kojoj se poslije masovnog rušenja antifašističkih spomenika i obilježja slobodno podižu spomenici domaćim fašističkim kvislinzima i to još istaknutim ratnim zločincima" što, kako se ističe, "baš nije zgodno za imidž pred međunarodnom zajednicom i javnošću".
Unatoč galami i javnim osudama takvi spomenici i dalje stoje, dok se novi, kao ovaj Mili Budaku, podižu, čime se nameće pitanje: "Da li današnja Hrvatska uopće ozbiljno misli to što tako glasno i uvjerljivo govori?", zaključuje u svom osvrtu beogradska "Politika".
Beogradski "Glas javnosti" prenosi informaciju agencije Tanjug u kojoj se navodi da je predsjednik Sabora Hrvatske Vladimir Šeks "postavljanje spomen obilježja ocijenio kao provokaciju usmjerenu na destabiliziranje političkog sustava u Hrvatskoj", dok preostali dio beogradskog tiska u svojim današnjim izdanjima za sada nema informacija o tome.
(Hina) xtman ybr